Jabuka je nakon mraza 26.04.2016. godine ostala sa smeđecrnim mrljama po kožici ploda. Takvu „bolest“ imaju gotovo sve preostale jabuke. Tijekom vegetacije sam 7 puta obavio prskanje, a vegetacija je bila bujna i lisna masa zdrava. Stabla jabuka su stara 30-ak godina. Jesam li pogriješio tretiranjima i čime tretirati da se navedeno ne ponovi?

Prema zaprimljenim fotografijama možemo posumnjati na bolest plodova jabuke uzrokovane
nedostatkom kalcija (tzv. „gorka pjegavost“), a ova je dijagnoza ispravna, ako u unutrašnjosti mesa jabuka postoje smeđe nakupine tkiva koje plodovima daju gorak okus. Ovaj se poremećaj javlja na osjetljivijim sortama (npr. jonagold, mutsu i dr.), ali i na drugim sortama jabuke, naročito u godinama kad je broj plodova po stablu relativno mali (tad su plodovi nešto većeg promjera nego prosječnih sezona). Opisani nedostatak u nasadima jabuka otklanjamo folijarnom primjenom kalcijevih vodo-topivih hraniva (nakon cvatnje koristimo kalcij-nitrat, tijekom ljeta kalcij-oksid, a u završnim tretiranjima krajem srpnja i/ili tijekom kolovoza kalcij-klorid!).
Veći je broj kalcijevih pripravaka na hrvatskom tržištu, važno ih je primijeniti u večernjim satima, s povećanim utroškom škropiva.

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Prethodni članakNewsletter 8/2018
Sljedeći članakKako uspjeti u kratkom razdoblju?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.