Poljoprivredna zadruga „Plodovi Moslavine“ iz Čazme nedavno je obilježila dvije godine djelovanja i to s rezultatima koji u potpunosti potvrđuju ispravnost odluke o njezinom osnivanju. Već u drugoj poljoprivrednoj sezoni povećan je broj zadrugara s 13 na 21, a površina s 3,5 na 5 hektara.

Bilo je podosta onih koji su u početku sumnjali u uspješnost nove zadruge. Pokazalo se međutim da je hrabrim i ambicioznim zadrugarima išla na ruku i činjenica da je važnost zadružnog udruživanja prepoznata od strane jedinice lokalne samouprave. Iz Proračuna Grada Čazme je za pokrivanje troškova osnivanja zadruge izdvojeno 5.000 kuna te su sufinancirani troškovi analize tla i nabava repromaterijala u iznosu od 35.000 kuna. Odmah na početku bilo je jasno da će budućnost zadruge ovisiti o tržištu, odnosno o sigurnom kupcu. Zbog toga je uslijedilo potpisivanje ugovora s prehrambenom industrijom „Podravka“ o proizvodnji krastavaca kornišona i crvene rog paprike. Veliku je olakšicu na početku članovima zadruge predstavljalo i kreditiranje cjelokupne ugovorene količine.

Dobra zarada

Dio zadrugara koji su se uključili imao je registriran OPG, ali veći broj su bili početnici. Već prve godine 13 članova i 2 kooperanta čazmanske Zadruge “Plodovi Moslavine” s područja Čazme i iz susjednih općina Dubrave i Ivanske posadili su krastavce i papriku na 3,5 hektara. I nisu požalili, jer su dobro zaradili. -U proizvodnji je naglasak bio na kvaliteti i proizvedene količine su bile manje od planiranih. Bio je tome razlog prije svega nedostatak iskustva. Već u drugoj sezoni stjecanjem iskustva urod je bio veći za 120 posto u odnosu na prvu godinu, prisjeća se početaka inicijator osnivanja i sadašnji upravitelj novoosnovane poljoprivredne zadruge, Vjekoslav Budanec, dipl. ing. agr., koji napominje da su vrlo važne količine, jer samo s većim količinama može se pronaći ozbiljnog kupca.

Pomoć grada

Prošle godine, u drugoj poljoprivrednoj sezoni zadruge „Plodovi Moslavine“ Grad Čazma je nastavio pomagati zadruzi i kupio stroj za formiranje gredica i polaganje folije vrijedan 45.000 kuna. Bio je to prvi zadružni stroj. Sama zadruga je kupila kalibrator za krastavce. Isto tako je iz proračuna Grada Čazme izdvojeno bespovratno 7.500 kuna za kalcifikaciju tla. Vrlo brzo se pokazao smisao osnivanja zadruge, a u potpunosti je došao do izražaja i zadružni način rada. Reakcije na udruživanje u zadrugu bile su sve pozitivnije. Sigurnost proizvodnje, unaprijed dogovoreni uvjeti proizvodnje, siguran otkup i cijena stalno su povećavali broj zainteresiranih. Odasvuda su stizali upiti o prvim iskustvima. Vrlo brzo je uočeno zbog čega je dobro biti član zadruge. Mali nemaju šanse uspjeti i zbog toga je potrebna zadruga. Jedan od glavnih zadataka je kontinuirano ulagati dodatne napore u promjenu razmišljanja zadrugara oko zadružnog načina rada. Pritom je najvažnije razvijati kulturu zajedništva i solidarnosti kao temeljnog načela zadrugarstva. Naime dolazilo je i do poteškoća jer su pojedini zadrugari koristili pogodnosti zadrugarstva, ali su s druge strane prodavali svoje proizvode izvan zadruge i ugovora. Naravno vrlo je važno stalno razvijanje svijesti o pridržavanju preuzetih obveza ulaskom u zadrugu te potreba stalnog pomaganja razvoju zadruge.

""

Poželjno učlanjivanje novih zadrugara

I ove sezone zadruga će nastaviti proizvodnju krastavaca i paprike feferonke, a na jesen će se pokušati proširiti na još neke kulture kao što su češnjak i buče.

Zadruga će prihvatiti sve koji žele postati zadrugari i svatko je dobro došao. Zainteresirani se mogu javiti upravitelju zadruge na mobitel 091 1979 134 ili mail vjekoslav.budanec@ bj.t-com.hr. Članarina za ulazak u zadrugu iznosi 1000 kuna što je garantirani ulog koji se vraća svakom zadrugaru ako izlazi iz zadruge.

Nakon prvog dogovora s novim zadrugarom potpisuje se ugovor o proizvodnji kojim je zajamčena cijena za nadolazeću sezonu i pritom se dobije kompletna tehnologija, od sadnje, zaštite, gnojidbe, odnosno dobiva se kompletan repromaterijal. Ali, obveza je zadruzi isporučiti robu koju se proizvede i dostavljati je u Čazmu. Plan zadruge je uvođenje novog asortimana i povećanje količina, ali uvoditi proizvodnju u zaštićenim prostorima s onima koji ih već imaju ili bi htjeli graditi takvu infrastrukturu. Tako bi se proizvodnja nastavila i preko zime, salate, blitve, matovilca, mladog luka i slično. Sve će ovisiti o tome koliko ćemo uspjeti sklopiti ugovore s otkupljivačima koji će garantirati zadrugarima sigurnost plasmana i zaradu, govori Vjekoslav Budanec o tome u kojem će se pravcu razvijati zadruga.

Prethodni članakČime spriječiti smeđe mrlje na jabuci?
Sljedeći članakProglašeni najbolji proizvođači kravljeg i kozjeg mlijeka te najperspektivniji mladi proizvođač mesa i mlijeka s područja Kopriv. križevačke Županije
Tugomir Pemper
Novinar i publicist, utemeljitelj i prvi predsjednik Ogranka Hrvatskog novinarskog društva Bjelovarsko-bilogorske županije od 2009. do 2014. godine, danas je dopredsjednik istoga Ogranka HND-a te predsjednik Nadzornog odbora Društva agrarnih novinara Hrvatske, nove hrvatske novinarske asocijacije za poticanje, medijsko praćenje i afirmaciju ruralnog razvoja. Novinar i publicist, utemeljitelj i prvi predsjednik Ogranka Hrvatskog novinarskog društva Bjelovarsko-bilogorske županije od 2009. do 2014. godine, danas je dopredsjednik istoga Ogranka HND-a te predsjednik Nadzornog odbora Društva agrarnih novinara Hrvatske, nove hrvatske novinarske asocijacije za poticanje, medijsko praćenje i afirmaciju ruralnog razvoja. Novinarstvom se bavi od 1973. godine. Od 1975. godine profesionalni je novinar u redakciji „Večernjeg lista“ Zagreb. Poslove novinara, dopisnika i urednika u „Večernjem listu“ obavljao je do 1993. godine kada je imenovan glasnogovornikom Bjelovarsko-bilogorske županije. U razdoblju od 1995. do 2000. godine uz novinarstvo i poslove odnosa s javnošću bavio se također i privatnim poduzetništvom. Od 2000. godine kao novinar aktivno sudjeluje u afirmaciji hrvatskog ruralnog prostora, posebno lovnog turizma objavljujući niz članaka i brošura u različitim medijima. Autor je više publikacija za lovce i općenito ljubitelje prirode („Lovac na veprove“, „Lovac na lisice“, „Foto-lov u hrvatskim lovištima“...) te publikacija s temom biciklizma „“Vjerujte s bicikla je sve drugačije“, „Na dva kotača ... sigurno, ugodno i korisno“... Obavljajući poslove promidžbe, marketinga i odnosa s javnošću u više tvrtki gospodarskog sektora i medija posljednjih petnaestak godina u Bjelovaru, Varaždinu i Zagrebu, objavio je također i više publicističkih radova (monografija) o poznatim bjelovarskim tvrtkama. Autor je brojnih tekstova i fotografija, suradnik ili urednik niza stalnih i povremenih tiskovina. Osnivač je i član velikog broja udruga u civilnom sektoru društva u Bjelovaru i Hrvatskoj. Cijeloga života nestranački je građanski aktivist i volonter za opće dobro te promicatelj kulture življenja i cjeloživotnog obrazovanja.