Voćarstvo pitanje br. 173

18

Kad se i kako obavlja zelena rezidba trešnje?
Zelenom rezidbom se ne može postići smanjenje visine starijih voćaka. Najučinkovitiji način kontrole rasta (bujnosti) voćke je uzgoj na slabije bujnoj podlozi. U posljednje vrijeme takve su podloge dostupne i za trešnju (npr. Gisela 5 i 6 i druge), pa je najbolje prilikom nabavke sadnice voditi računa o željenoj bujnosti voćke. Želite li ipak pokušati smanjiti visinu vaše trešnje, to možete učiniti skraćivanjem najviših dijelova krošnje na neku nižu postranu granu. Ovaj zahvat na koštičavim voćkama često nosi opasnost od obolijevanja voćke od različitih bakterioza i gljivičnih bolesti pa nije za preporuku. Ako se na njega ipak odlučite, obvezno premažite sve rane voćarskim voskom kako biste ih zaštitili od patogena. Zahvat obavite odmah nakon cvatnje jer će tada rane lakše zacijeliti. Smanjivanje visine voćke treba izvesti tako da se zadrži oblik krošnje kako bi ona bila ravnomjerno osvijetljena.

prof. dr. sc. Tomislav JEMRIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 172
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 540
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.