Posjedujem 1 ha nasada jabuka i 1 ha oranice na koju bih u jesen 2018. posadio kesten ili badem. Čitam razne objave o uzgoju navedenih kultura. Koja je nadmorska visina minimalna za uzgoj badema u kontinentalnom dijelu Hrvatske, ako znamo da postoje kasno cvatući?
Sadašnja proizvodnja lupinastog voća u Hrvatskoj nije dostatna za domaće potrebe, trebalo bi povećati površine, posebno badema i kestena. Prema službenim podacima u Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 4000 tona oraha, 1000 tona lješnjaka, 250 tona badema, a za kesten ni nema podataka jer se rijetko uzgaja plantažno, uglavnom je u sastavu šumskih zajednica. U našem podneblju pitomi kesten može uspijevati od 50 do 1000 m nadmorske visine, no najoptimalnije ga je uzgajati na visinama od 200 do 600 m. Što se tiče badema, nema neke određene minimalne visine sadnje, no neki nasadi u Dalmaciji su podignuti na visinama od oko 100-150 m, pa bi bilo preporučljivo da ga u kontinentalnom dijelu ne sadite na visinama manjima od 200 m, zbog pojave temperaturne inverzije. Izborom kasnocvatućih sorata badema smanjit će se mogućnost stradavanja od niskih temperatura u razdobljima cvjetanja i zametanja plodova. Kod nas još uvijek prevladavaju ranocvatuće sorte i sjemenjaci, zbog čega često dolazi do stradavanja od mrazova, urod varira ovisno o godini, proizvodnja je nestabilna, pojedinih godina ne proizvede se niti 10 % domaćih potreba. Pri odabiru položaja za sadnju i za kesten i za badem treba voditi računa da su heliofitne vrste, preferiraju blage nagibe terena, odgovaraju im viši brežuljkasti položaji, južne i jugoistočne ekspozicije, nije preporučljivo saditi ih u dolinama jer su osjetljivi na veliku vlažnost, a ne podnose ni jake vjetrove. Za koju god se kulturu odlučili, savjetujem da prije sadnje obavite analizu tla na navedenoj lokaciji, analizirate mikroklimatske parametre, nabavite kvalitetan sadni materijal te u prvoj godini posadite nekoliko stabala da vidite kako će uspjeti, prije nego što posadite cijelu površinu parcele.
Marina MARETIĆ, mag. ing. agr.
