Voćarstvo pitanje br. 181

43

Posjedujem 1 ha nasada jabuka i 1 ha oranice na koju bih u jesen 2018. posadio kesten ili badem. Čitam razne objave o uzgoju navedenih kultura. Koja je nadmorska visina minimalna za uzgoj badema u kontinentalnom dijelu Hrvatske, ako znamo da postoje kasno cvatući?
Sadašnja proizvodnja lupinastog voća u Hrvatskoj nije dostatna za domaće potrebe, trebalo bi povećati površine, posebno badema i kestena. Prema službenim podacima u Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 4000 tona oraha, 1000 tona lješnjaka, 250 tona badema, a za kesten ni nema podataka jer se rijetko uzgaja plantažno, uglavnom je u sastavu šumskih zajednica. U našem podneblju pitomi kesten može uspijevati od 50 do 1000 m nadmorske visine, no najoptimalnije ga je uzgajati na visinama od 200 do 600 m. Što se tiče badema, nema neke određene minimalne visine sadnje, no neki nasadi u Dalmaciji su podignuti na visinama od oko 100-150 m, pa bi bilo preporučljivo da ga u kontinentalnom dijelu ne sadite na visinama manjima od 200 m, zbog pojave temperaturne inverzije. Izborom kasnocvatućih sorata badema smanjit će se mogućnost stradavanja od niskih temperatura u razdobljima cvjetanja i zametanja plodova. Kod nas još uvijek prevladavaju ranocvatuće sorte i sjemenjaci, zbog čega često dolazi do stradavanja od mrazova, urod varira ovisno o godini, proizvodnja je nestabilna, pojedinih godina ne proizvede se niti 10 % domaćih potreba. Pri odabiru položaja za sadnju i za kesten i za badem treba voditi računa da su heliofitne vrste, preferiraju blage nagibe terena, odgovaraju im viši brežuljkasti položaji, južne i jugoistočne ekspozicije, nije preporučljivo saditi ih u dolinama jer su osjetljivi na veliku vlažnost, a ne podnose ni jake vjetrove. Za koju god se kulturu odlučili, savjetujem da prije sadnje obavite analizu tla na navedenoj lokaciji, analizirate mikroklimatske parametre, nabavite kvalitetan sadni materijal te u prvoj godini posadite nekoliko stabala da vidite kako će uspjeti, prije nego što posadite cijelu površinu parcele.

Marina MARETIĆ, mag. ing. agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 180
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 137
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.