Dobila sam rogače i nešto sam iskoristila za liker, a drugo sam htjela ostaviti za grickanje jer mi je mahuna rogača vrlo privlačnog okusa. Ne znam kako sačuvati te mahune preko zime da se ne bi previše osušile?
Za razliku od većine voćnih vrsta, plodovi (mahune) rogača mogu se čuvati dugo vremena poslije berbe. Obično se suše na suncu ili u sušarama te se dalje prerađuju. Za upotrebu u svježem stanju, ako su mahune još vlažne, mogu se držati u papirnatoj (ne plastičnoj) vrećici, na suhom i tamnom mjestu, no ako su već suhe bolje ih je držati u zatvorenim staklenkama, također na tamnom mjestu, na taj način se osim od isušivanja štite i od nametnika te mogu trajati mjesecima, odnosno u vašem slučaju tijekom zimskog razdoblja.

Marina MARETIĆ, mag. ing. agr.

Prethodni članak4. hrvatski stručni skup o proizvodnji povrća “Hrvatsko povrće”
Sljedeći članakKako poboljšati oplodnju nara?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.