Imam desetak stabala šipka sorti sladun, ciparski, glavaš i barski posađenih s razmakom 5x5m na lokaciji u Kninu. Starost je nekih 7-8 g. Cvjetaju obilno, ali je oplodnja vrlo slaba, gotovo nikakva. Ne znam kako poboljšati oplodnju nara i kako se orezuje šipak?


Šipak je suptropska voćna vrsta. Za svoj rast, razvoj te plodonošenje treba određenu sumu topline. Problem nerodnosti, odnosno obilnog cvjetanja, a malo plodova najčešće proizlazi iz nedovoljne količine topline u razdoblju prije cvatnje kad se formiraju cvjetovi. Naime, šipak ima dvije vrste cvjetova (muške i ženske) i niz prijelaznih faza. Iz ženskih cvjetova se formira plod dok muški cvjetovi služe za oprašivanje. Da bi došlo do formiranja ženskih cvjetova u proljeće potrebno je puno više topline u odnosu na formiranje muških cvjetova.

Dakle, Knin je poprilično hladan u odnosu na obalni dio i nije pogodan klimat za uzgoj šipka i njegovu rodnost. Osim klimatskih prilika značajan utjecaj na formiranje cvjetova i rodnost imaju i agrotehničke mjere koje se provode tijekom godine, redovita gnojidba, rezidba, navodnjavanje itd.

Prethodni članakKako čuvati rogač preko zime?
Sljedeći članakŠenon
dr. sc. Mira Radunić
Rođena je 1971. godine u Splitu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1995. godine. Magistrirala je 2003. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorsku disertaciju obranila 2010. godine. Od 2003. godine radi u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Zavodu za biljne znanosti. Suradnica je Gospodarskog lista od 2016. godine. Rođena je 15.08.1971. godine u Splitu. Nakon završene Srednje poljoprivredne škole u Kaštel Štafiliću 1989. godine upisuje se na Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Magistrirala je 2003. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju na temu 'Reproduktivna kompatibilnost sorata trešnje' obranila je 2010. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2003. godine radi na Zavodu za biljne znanosti Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Split. U zvanje znanstvenog suradnika izabrana je 2012. godine, a u zvanje višeg znanstvenog suradnika i naslovnog docenta 2013. godine. U svom znanstvenom i stručnom radu bavi se prikupljanjem i očuvanjem autohtonih voćnih vrsta te reproduktivnom biologijom voćaka. Voditeljica je i suradnica većeg broja domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih projekata. Sudjelovala je na četrdesetak stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Objavila je više od 20 znanstvenih i stručnih radova te sudjelovala u izradi stručnih studija i strategija za razvoj mediteranske poljoprivrede. Od 2008. do 2014. godine radila je na Međusveučilišnom studiju 'Mediteranska poljoprivreda' kao suradnik na modulima iz područja voćarstva. Suradnica je Gospodarskog lista od 2016. godine.