Može li se ili ne može cijepiti nar na podlogu nara? Kako višegodišnje stablo nara učiniti rodnim? Postojeće nerodno stablo normalno cvate, no zametci otpadnu. Postojeće stablo uzgojili smo prije 10-ak godina presađivanjem izbojaka uzetih s prizemnog dijela rodnog stabla. To su izbojci koji izrastu kao vodopije i koje odstranjujemo.

Nar se može cijepiti na podlogu (sjemenjak) divljeg nara okuliranjem (cjepljenje na ‘T’ u jesenskom razdoblju). Iako se kod nas ovaj način razmnožavanja nara ne koristi, u svijetu je sve popularniji iz više razloga. Podloga sjemenjaka razvija dublje korijenje čime bolje učvršćuje biljku. Ujedno biljke manje pate od nedostatka vode u tlu, tj. suše. Česta je situacija da stablo nara cvijeta, ali ne donosi plodove. Razloga za nerodnost može biti više. Događa se da presađeni izdanci (vodopije) formiraju stabla koja nikada ne daju rod. Situacija da stablo normalno cvjeta, a ne donosi rod može biti povezana s kondicijskim stanjem stabla (loše razvijeno i neishranjeno stablo) i s formiranjem cvjetova.

Ako je kondicijsko stanje stabla loše ono će rezultirati odbacivanjem zametnutih plodova. Nadalje, važno je znati da nar formira muške i ženske cvjetove. Samo ženski cvjetovi donose plod, a muški cvjetovi služe za oprašivanje. Osim kondicijskog stanja stabla, na formiranje ženskih cvjetova značajno utječu i vremenske prilike u vrijeme njihovog formiranja, a to je razdoblje prije cvatnje. Ako su vremenske prilike loše, tj. ako nema dovoljno topline, rezultirat će formiranjem uglavnom samo muških cvjetova, a time i izostanak rodnosti.

Prethodni članakKako da precijepim sortu loze izabela?
Sljedeći članakSmiju li se marelica i dunja prskati modrim uljem?
dr. sc. Mira Radunić
Rođena je 1971. godine u Splitu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1995. godine. Magistrirala je 2003. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorsku disertaciju obranila 2010. godine. Od 2003. godine radi u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Zavodu za biljne znanosti. Suradnica je Gospodarskog lista od 2016. godine. Rođena je 15.08.1971. godine u Splitu. Nakon završene Srednje poljoprivredne škole u Kaštel Štafiliću 1989. godine upisuje se na Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Magistrirala je 2003. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju na temu 'Reproduktivna kompatibilnost sorata trešnje' obranila je 2010. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2003. godine radi na Zavodu za biljne znanosti Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Split. U zvanje znanstvenog suradnika izabrana je 2012. godine, a u zvanje višeg znanstvenog suradnika i naslovnog docenta 2013. godine. U svom znanstvenom i stručnom radu bavi se prikupljanjem i očuvanjem autohtonih voćnih vrsta te reproduktivnom biologijom voćaka. Voditeljica je i suradnica većeg broja domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih projekata. Sudjelovala je na četrdesetak stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Objavila je više od 20 znanstvenih i stručnih radova te sudjelovala u izradi stručnih studija i strategija za razvoj mediteranske poljoprivrede. Od 2008. do 2014. godine radila je na Međusveučilišnom studiju 'Mediteranska poljoprivreda' kao suradnik na modulima iz područja voćarstva. Suradnica je Gospodarskog lista od 2016. godine.