Voćarstvo pitanje br. 197

47

Može li se ili ne može cijepiti nar na podlogu nara? Kako višegodišnje stablo nara učiniti rodnim? Postojeće nerodno stablo normalno cvate, no zametci otpadnu. Postojeće stablo uzgojili smo prije 10-ak godina presađivanjem izbojaka uzetih s prizemnog dijela rodnog stabla. To su izbojci koji izrastu kao vodopije i koje odstranjujemo.

Nar se može cijepiti na podlogu (sjemenjak) divljeg nara okuliranjem (cjepljenje na ‘T’ u jesenskom razdoblju). Iako se kod nas ovaj način razmnožavanja nara ne koristi, u svijetu je sve popularniji iz više razloga: podloga sjemenjaka razvija dublje korijenje čime bolje učvršćuje biljku, a ujedno biljke manje pate od nedostatka vode u tlu. tj. suše. Česta je situacija da stablo nara cvijeta, ali ne donosi plodove. Razloga za nerodnost može biti više. Događa se da presađeni izdanci (vodopije) formiraju stabla koja nikada ne daju rod. Situacija da stablo normalno cvjeta, a ne donosi rod može biti povezana s kondicijskim stanjem stabla (loše razvijeno i neishranjeno stablo) i s formiranjem cvjetova. Ako je kondicijsko stanje stabla loše ono će rezultirati odbacivanjem zametnutih plodova. Nadalje, važno je znati da nar formira muške i ženske cvjetove. Samo ženski cvjetovi donose plod, a muški cvjetovi služe za oprašivanje. Osim kondicijskog stanja stabla, na formiranje ženskih cvjetova značajno utječu i vremenske prilike u vrijeme njihovog formiranja, a to je razdoblje prije cvatnje. Ako su vremenske prilike loše, tj. ako nema dovoljno topline, rezultirat će formiranjem uglavnom samo muških cvjetova, a time i izostanak rodnosti.

doc. dr. sc. Mira RADUNIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 196
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 198
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.