Voćke se premazuju raznim sredstvima koja odbijaju divljač da ne ogule koru voćaka. Ja sam vidio na više mjesta gdje vlasnici voćnjaka premazuju debla svinjskom mašću, ali nakon toga premazivanja kora voćke postaje crna i ljušti se pa me zanima je li ovakav način zaštite dobar za voćke.
Premazivanje debla voćaka svinjskom mašću za zaštitu od divljači, i sami ste vidjeli, nije dobro iako štiti od divljači, jer svojom nepropusnošću oštećuje koru voćaka. Osim mehaničke zaštite dobro je debla, osobito mladih i mlađih voćaka, zaštititi nekim raspoloživim priručnim materijalom (vezanjem
pruća oko debla, kukuruzne stabljike ili nekog drugog raspoloživog biljnog materijala – osim plastike).
Vrlo dobra zaštita je bijeljenje debla dovoljno gustim vapnom čija bijela boja djeluje i na sprečavanje omrzlina kore debla (uzdužno pucanje kore) na prijelazu zime u proljeće, osobito na mlađim voćkama, a i starijima koje su osjetljive na mrazopuc kao što su, primjerice, marelice i trešnje pogotovo na nagnutim površinama voćnjaka jugozapadne ekspozicije.

Prethodni članakPočinje informativna kampanja za poljoprivrednike
Sljedeći članakIzrada sapuna od maslinova ulja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.