Za uzgoj kupina koristim stupove s tri reda jednostruke pocinčane žice. Prva žica je na visini 70 cm, druga 140 cm, a treća 200 cm od tla. Mladice koje su nosioci roda iduće godine, skratio sam poslije berbe pola metra iznad treće žice i privezao. Bočne izboje na tim mladicama odrezao sam jesenas na dužinu cca 80 cm i ostavio da rastu prirodno bez razgranjenja i vezanja uz žicu. Svake godine imam problem kada se te mladice savinu do poda pod teretom plodova, pa ih moram tijekom vegetacije vezanjem stalno podizati. Zanima me – treba li bočna razgranjenja koja sam ostavio, u proljeće skratiti na 3-5 pupova (20-25 cm), kako piše u nekim knjigama, savinuti lijevo, desno do žice i privezati?
U jesen je vegetativni rast vrlo slab ili zaustavljen tako da nije potrebno vezivati bočne izboje koji su skraćeni na 60 do 80 cm. Ipak, iz tih izboja će se iduće godine razviti mladice s rodom. Ako je taj izboj dužine 80 cm, bit će više mladica i više roda, pa će se, naravno, pod tim teretom saviti do poda. U tom slučaju prije početka vegetacije te izboje treba privezati uz žicu. Ako se ti izboji prikraćuju na 3 do 5 pupova, onda samo iz njih možemo očekivati mladice s rodom. Kako ih je u ovom slučaju samo nekoliko, one će jače rasti i nositi veće i kvalitetnije plodove.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 24
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 16
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.