Kako mogu razmnožiti kupine pomoću reznica?
Kupine se lako i jednostavno mogu razmnožiti reznicama. U proljeće, nakon rezidbe grmova od odrezanih grana možete napraviti reznice. Od jedne grane moguće je dobiti nekoliko reznica, ovisno o njezinoj dužini. Reznica bi trebala biti dužine 40 do 50 cm, s 3 do 4 dobro razvijena pupa. Donji rez napravite koso, gornji ravno. Nakon što ste pripremili renice, odmah ih treba staviti na ukorjenjavanje. Najbolje je ukorjenjavati ih u većim cvjetnim loncima, u supstratu ili u kupovnoj zemlji za cvijeće. Zemlju u loncu treba održavati vlažnom, a lonce s reznicama držite na zaštićenom, polusjenovitom mjestu. U jesen će reznice razviti korijenje, biljku lagano izvadite iz lonca i zajedno sa zemljom posadite. Drugi način je položenicama. Uz grm iskopajte plitki kanal, dužine prema dužini grane. Granu kupine položite u kanal, pričvrstite uz zemlju drvenim rašljama ili žicom i zagrnite zemljom. Vrh grane ostaje izvan zemlje, nepokriven. Iz pupova će tijekom vegetacije potjerati izboji koji će se pojaviti iznad zemlje, a u donjem dijelu će razviti korijenje. U jesen pažljivo odgrnite zemlju, odrežite granu tako da svaki izboj ima svojekorijenje i odmah posadite.

Darko KANTOCI, dipl. ing.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstalo pitanje br. 30
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 38
Alen
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.