Dobio sam rabljenu dudovu bačvu pa bih je uredio za držanje ovogodišnje šljivovice. Kakav je postupak?
ZAPARIVANJE je najbolji način pripreme bačve za prihvat rakije ili vina. Vodena para iz parnog ili rakijskog kotla uvodi se u bačvu na otvor na dugi, okrenutom prema dolje tako dugo dok kondenzirana mutna voda koja istječe iz bačve ne postane bistra. Vruću bačvu treba ostaviti otvorenu dok se potpuno ne ohladi. Ne smije se zatvoriti vruća jer je moguće iskrivljavanje duga. Kad se bačva potpuno ohladi, ispere se tekućom vodom i ostavi otvorena kako bi se osušila. U tako pripremljenu bačvu ulijemo rakiju, uz napomenu da će rakija iz drva duga ekstrahirati manju količinu sastojaka koji zaparivanjem ili bilo kojim drugim postupkom nisu u potunosti uklonjeni. Parafiniranje bačve prepustite stručnoj osobi – bačvaru!

Milorad ZORIČIĆ, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRazmnožavanje kupina pomoću reznica
Sljedeći članakJapanske sorte jabuka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.