Pred zriobu plodovi počnu trunuti i padati, a ono malo što ostane toliko je zagađeno i crvljivo da nije za upotrebu. Što mogu poduzeti da se to ne ponavlja svake godine?
Najvjerojatniji uzročnik crvljivosti je posljedica napada jabučnog savijača Carpocapsa pomonella ili kako ga još popularno zovemo, karpokapsa. To je vrlo rasprostranjen štetnik čija gusjenica izaziva crvljivost jabuke, kruške, dunje i oraha, a ponekad budu napadnute breskve, šljive, trešnje i marelice. Njegove gusjenice žive i hrane se u plodu, izgrizajući meso ploda i sjemenke, a kad plodova nema, mogu se hraniti i listovima. Hodnik koji buši gusjenica savijača u plodu ispunjen je njenim izmetom, pa otuda i naziv crvljivost. Odrasli oblik jabučnog savijača je leptir tamno sivih krila sa svijetlim i tamnim poprečnim prugama i tijela dugog 7-9 mm. Odrasla gusjenica naraste najviše do dužine 15-20 mm, najčešće ružičastog tijela, no boja se mijenja prema biljci domaćinu (primjerice, u kruški je blijedo žuta). Prezimljuje kao kukuljica u bijelim zaprecima pod korom debla ili većih grana pa bi trebalo provesti zimsko prskanje. Prije prskanja dobro je metalnom četkom s debla i debljih donjih grana ostrugati koru kojom se skidaju zapreci gusjenica, mahovina i lišajevi. Za prskanje je najbolje koristiti Crveno ulje kojim treba temeljito okupati stablo. Oba su mineralna ulja s dodatkom bakra, pa služe i kao preventiva nekih gljivičnih bolesti. Zimsko prskanje se provodi samo u stadiju mirovanja vegetacije, jer je bakar fitotoksičan za listove, a naročito za tek probuđene pupove. Kasnije u vegetaciji se provode najmanje 3 – 4 prskanja, ponekad i više, ovisno o letu leptira, s insekticidima poput Mimic ili Match 050 EC, Karate 2,5 EC, Karate Zeon, Lamdex 5 EC. Prvo prskanje provodi se krajem svibnja ili početkom lipnja, drugo prskanje krajem druge dekade lipnja i treće početkom srpnja. Pridržavanje propisanih karenci je nužno.

Mr. Chiara Pagliarini

Prethodni članakOdržana natjecanja u oranju u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko srijemskoj županiji
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.