Kako zaštititi domaće jagode od mrava?
Osim iznimno, mravi u pravilu nisu štetnici bilja. Njihova prisutnost na bilju često je znak napada lisnim i štitastim ušima koje “luče” mednu rosu kojom se mravi hrane. Ipak, opisane su štete od mrava na grožđu, lubenicama, dinjama i zrelim plodovima kruške. U povrtnjacima mravi napadaju gredice mrkve, pa oko zadebljalih korijena nagrnu zemlju, prave mravinjake, a mrkva ili drugo povrće zaostaje u rastu ili se lagano suši. Ako se želi riješiti problem mrava u manjim vrtovima uz okućnice bez primjene insekticida moguće je pomiješati žlicu mljevenog crnog bibera ili nekog drugog začina intenzivnog mirisa (npr. mljeveni cimet, klinčić) s desetak dkg brašna i time posipajte mrave i/ili druge neželjene kukce. Već nakon jednog sata vidi se djelotvornost ove metode. Tamo gdje su mravi već napravili mravinjake, prije posipanja napravite “nered” (razgrnite njihove “utvrde”). Budite uporni i posipavajte ih dok ne nestanu.

Mr. Milorad Šubić

Prethodni članakKokcidioza teladi
Sljedeći članakNedostatak magnezija kod vinove loze
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.