Čula sam da postoji južna voćka čiji je plod križanac mandarine i grejpa. Kako se zove i može li se nabaviti sadnica u Hrvatskoj?
Ugli je križanac mandarine i grejpa što govori i njegov latinski naziv Citrus reticulata x Citrus paradisi. Pronađen je prije 80 godina na Jamajci gdje je vrlo vjerojatno i došlo do spontanog prirodnog križanja između mandarine i grejpa. No, kod uglija odvojenost kore od mesa je obilježje vrste, a ne problema u tehnologiji proizvodnje kao što je to slučaj kod mandarina. Po okusu ga često svrstavaju između limuna i mandarine, pa često dođe i do zabune da je ugli križanac limuna i mandarine, što, dakako, nije istina. Kao i ostali agrumi bere se u punoj zrelosti, bez obzira na boju kore.

Goran Fruk, dipl. ing.

Radi nabave sadnica raspitajte se na jednoj od navedenih adresa:
Exotic King, Krapinska 12, 10298 Donja Bistra, tel: +385 1 33 12 582
e-mail: exotic-king.com@hi.t-com.hr
“Rast Baznik”, Krška Vas 86a, 8262 Krška Vas (Kod Brežica) – Slovenija, tel: + 386 7 4959 344
e-mail: rast@siol.net

(op. ur.) 

Prethodni članakZašto je bagremov med jedan od najcjenjenijih?
Sljedeći članakMasline i agrumi u istom vrtu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.