Kako se podnose maslina i agrumi zajedno u vrtu? Naime, htjela bih posaditi red maslina, red agruma (naranča, mandarina, kumkvat) pa opet red maslina, pa me zanima je li to dobra kombinacija. Vrt je dosta velik pa neće biti stisnuto. Klima, mislim, isto da odgovara (Zadar), samo me zanima da li se vole?
Masline i agrumi se mogu saditi zajedno. Ukoliko se planira sadnja više stabala, svakako bi bila preporuka napraviti analizu tla kako bi se prije sadnje tlo adekvatno pripremilo i izvršila meliorativna gnojidba. Važan je i pravilan izbor sortimenta kao i razmak sadnje gdje za maslinu treba uzeti u obzir veći razmak sadnje. Isto tako za agrume je važan i odabir podloge ovisno o tipu tla i agroekološkim uvjetima uzgoja. Ono o čemu treba voditi računa kod sadnji ovih vrsta zajedno, primjena je sredstava za zaštitu bilja. Ukoliko će se tretirati stabla jedne vrste u vrijeme dozrijevanja plodova neke druge vrste, važno je da se tretiranje obavi oprezno i poštuje karenca.

Doc. dr. sc. Martina Skendrović Babojelić

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 48
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 99
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.