Voćarstvo pitanje br. 5

51

Svake godine dunja lijepo rodi, ali kad plodovi počinju zoriti postaju crvljivi. Što je tome uzrok i kako spriječiti crvljivost?
Na osnovi opisa o uzročniku crvljivosti dunja, najvjerojatnije je riječ o napadu jabučnog savijača Carpocapsa pomonella ili kako ga još popularno zovemo karpokapsa. To je vrlo rasprostranjen
štetnik čija gusjenica izaziva crvljivost jabuke, kruške, dunje i oraha, a ponekad budu napadnute breskve, šljive, trešnje i marelice. Njegove gusjenice žive i hrane se u plodu, izgrizajući meso ploda i sjemenke, a kad plodova nema, mogu se hraniti i listovima. Hodnik koji gusjenica savijača
buši u plodu ispunjen je njenim izmetom, pa otuda i naziv crvljivost. Odrasli oblik jabučnog savijača je leptir tamnosivih krila sa svijetlim i tamnim poprečnim prugama i tijela dugog 7-9 mm. Odrasla
gusjenica naraste najviše do dužine 15-20 mm, najčešće ružičastog tijela, no boja se mijenja prema biljci domaćinu (primjerice, u kruški je blijedožuta). Prezimljuje kao kukuljica u bijelim zaprecima pod korom debla ili većih grana zato bi trebalo provesti zimsko prskanje. Prije prskanja dobro je metalnom četkom s debla i debljih donjih grana ostrugati koru kojom se skidaju zapreci
gusjenica, mahovina i lišajevi. Za prskanje je najbolje koristiti Crveno ulje kojim treba temeljito okupati stablo. Ulje je s dodatkom bakra, pa služi i kao preventiva nekih gljivičnih bolesti. Zimsko prskanje provodi se samo u stadiju mirovanja vegetacije, jer je bakar fitotoksičan za listove, a
osobito za tek probuđene pupove. Kasnije u vegetaciji se provode najmanje 3 – 4 prskanja, ponekad i više, ovisno o letu leptira, insekticidima poput Karate 2,5 EC, Karate Zeon, Match 050 EC ili Mimic. Prvo se prskanje provodi potkraj svibnja ili početkom lipnja, drugo prskanje potkraj druge dekade lipnja i treće početkom srpnja.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 5
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 1
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.