Plodovi na stablu trunu, te otpadaju. I obrane breskve brzo protrunu. Koja je to bolest?
Uzrok je ista gljiva koja uzrokuje i sušenje mladica nakon cvatnje; Monilinia laxa, ali i M. fructigena. Plodovi breskve su izrazito osjetljivi na moniliju, osobito mnoge kvalitetne nove sorte. Trulež se brzo širi i na transportu. Suzbijanje ne daje potpune rezultate kao kod nekih drugih bolesti. Potrebno je zimi skinuti s voćaka “mumije” i u vegetaciji suzbijati sve štetnike koji ranjavaju plod (breskvin savijač, breskvin moljac), a i pepelnicu na plodovima. Nadalje, pri branju što manje ozljeđivati, gnječiti plodove, te ih oprezno i međusobno odijeljeno pakirati. Time ćemo moniliju, tj. trulež plodova svesti na najmanju moguću mjeru.

(G. L.)

Prethodni članakŽuto lišće malina u vinogradu
Sljedeći članakBolesni limun
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.