Lišće malina je umjesto zelene, žute boje. Da li je to bolest ili pomanjkanje nekih hranjiva?
Tu se može raditi o žutici (klorozi) kod vinove loze. Mjere sprječavanja žutice (kloroze) zbog nedostatka željeza iste su kao kod vinove loze. Međutim, žutica lišća u maline može biti i virusno oboljenje, koje je u Europi jako rašireno. Općenito, na malini dolazi veći broj virusnih bolesti koje prenose ili lisne uši (npr. žutica žila i dr.) ili cikade (npr. nanizam ili patuljast rast) ili nematode u tlu (npr. prstenasta pjegavost), a uz to neke se prenose samo uzimanjem dijelova za razmnožavanje od zaraženih biljaka (žutica). Sve su te virusne bolesti u nas nedovoljno proučene i poznate. Neke su vezane samo na pojedine sorte. Razlike u otpornosti sorti vrlo su velike. Za sada, kao mjera obrane, preporučuje se uzimanje biljaka za sadnju samo iz zdravih nasada, odnosno zdravih biljaka, dakle, koje ne pokazuju nikakve nepravilnosti u rastu i izgledu organa. Izbor se vrši već u tijeku vegetacije i zdrave se biljke označe, jer se inače u proljeće ne razlikuju od bolesnih.

G. L.

Prethodni članakKako proizvesti vino s medom?
Sljedeći članakInovacije zelene linije iz CLAAS-a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.