Kod nekih voćara vidio sam potkraj ljeta u voćnjacima na tlu nekakve blješteće folije. Nije bilo nikoga u voćnjaku da se raspitam o tim folijama, a zanima me zašto su postavljene i čemu služe?
Za postizanje dobre obojenosti plodova potrebno je osigurati maksimalnu osvijetljenost svih dijelova krošnje, što se postiže sadnjom na odgovarajući razmak, umjerenom uporabom dušičnih gnojiva, pravilnom rezidbom, ali i uporabom reflektirajućih folija koje se postavljaju ispod voćaka sa svake strane stabla. Ove se folije sastoje od takozvane “metalizirane” plastične mase koja sadrži male količine aluminija. Tako rola od 600 m duljine i 1-1,5 m širine ima oko 20 g aluminija, a teži ukupno oko 13 kg. Reflektirajuće folije vraćaju više od 85% UV-B zračenja natrag u krošnju i povećavaju omjer svjetla valnih duljina 660 i 730 nm iz crvenog dijela spektra. Prema provedenim istraživanjima, uporaba ovih folija povećava intenzitet svjetla i do 7 puta na visini od 75 cm od tla, 2 puta na visini od 1,5 m od tla i 10% na visini od 2,25 m. Zbog toga je udio dobro obojanih plodova u donjim dijelovima krošnje veći i do 100% u odnosu na voćnjak u kojem nije postavljena reflektirajuća folija.Važno je ove folije ne postaviti prerano, nego dva do tri tjedna prije očekivanog datuma dozrijevanja plodova. Pozitivan učinak reflektirajuće folije trebao bi se uočiti već nakon nekoliko dana. Uporaba reflektirajućih folija ne odražava se samo na intenzitet obojenosti plodova, nego i njihovu tvrdoću i sadržaj topljive suhe tvari. Takvi se plodovi dulje čuvaju i imaju puniji okus. Postavljanje reflektirajućih folija može imati i negativne učinke na sortama koje su podložne pojavi sunčevih ožegotina. Stoga ih na ovim sortama treba izbjegavati ili ih postaviti neposredno pred berbu. Pri postavljanju folija i rada u voćnjaku potrebno je nositi naočale koje blokiraju UV zračenje jer se ono reflektira od folije u značajnoj mjeri.

Prof. dr. sc. Tomislav Jemrić

Prethodni članakSašina kesten piramida
Sljedeći članakNewsletter 20/2015
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.