U obiteljskom voćnjaku imam dva stabla dunje različitih sorti, od kojih jedna daje normalne, zdrave plodove, dok su kod druge sorte unazad nekoliko godina plodovi postali kržljavi i izobličeni. Stabla su međusobno udaljena 6 metara, a starost voćki je 25 godina. Jednako i redovito ih orezujem, gnojim i obavljam zaštitu istim sredstvima. Kako da riješim ovaj problem?
Izobličeni (deformirani) i zakržljali plodovi dunje mogu biti zbog nedostatka hranjiva (bora) ili zbog virusne infekcije. Nedostatak bora bi u ovom slučaju trebao biti izrazito velik s obzirom da je prema priloženim fotografijama deformacija velika. Vrlo vjerojatno bi se problemi tada očitovali i na listu. Nedostatak bora bio bi vidljiv na obje voćke, ali s obzirom da su stabla vrlo blizu i da su jednako gnojena s NPK (koja često u sebi sadrže određenu količinu bora), vjerojatnije je da je problem u virusu. Na virusne infekcije je osobito osjetljiva sorta Leskovačka, a to je i razlog zašto ona ima, a druga sorta do nje nema zakržljale plodove. Plodovi leskovačke dunje su krupni, loptasto jabučastog oblika, mirišljavi, limun žute boje i u prosjeku teže 300g, stoga je lako primijetiti izobličenje nastalo virusnom zarazom. Koji točno virus na dunji uzrokuje ovakve promjene nije poznato, ali je iz zaraženih biljaka redovito izolirana dvolanačana RNA koja potvrđuje da se radi o virusnoj infekciji. Na žalost ovdje pomoći nema te nikakva gnojidba ili zaštita neće poboljšati stvar. Ako se odlučite zamijeniti zaraženu voćku, preporučujemo da uzme neku drugu, manje osjetljivu sortu. Na domaćoj sortnoj listi uz leskovačku dunju, nalaze se i sorte Bereczkego i Vranjska.

Goran Fruk dipl. ing.
dr. sc. Darko Vončina

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakEuropski parlament protiv GMO-a
Sljedeći članakIdealno doba za pripremu ogrijeva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.