Ove jeseni iskopao sam stablo trešnje, posađeno prije 7 ili 8 godina, nakon što sam ovog ljeta prvi puta ubrao oko 12 kg lijepih i zdravih plodova. Premda provodim redovite mjere njege, a osim trešnje imam još tridesetak drugih voćnih vrsta, pitam – koji su razlozi da mlada i zdrava voćka nakon berbe počinje naglo propadati. Prvi uočeni simptomi su bili sušenje mladih grančica, ali usprkos pokušaju liječenja primjenom različitih fungicida, sušenje grančica je nastavljeno – do mjeseca kolovoza već je bilo suho deblo, a kod iskopa primijetio sam da je sve korijenje potpuno suho i očigledno već ranije odumrlo.
Iz opisanog se može posumnjati na neke od gljivičnih uzročnika sušenja stabala trešnja (npr. Pyhtophthora, Armillaria, Rosellinia, Verticillium), koje su polifagni mikroorganizmi i napadaju korijenje različitih voćnih vrsta (npr. breskvu, kajsiju, bajam, jabuku, krušku, orah, kesten) i/ili vinove loze i/ili šumske kulture (npr. hrast, bukva grab, četinjače i dr.). Zaraženi ostaci korijena navedenih kultura mogu biti izvor zaraze za novi voćnjak ili vinograd. Primjerice, prije 8 godina na trešnjama uzgajanim u Kaštelima u uvjetima navodnjavanja kap po kap dokazana je zaraza korijenja vrstama Armillaria i Phytophthora (Cvjetković, 2010). Simptomi u svih voćnih vrsta su vrlo slični: u kroničnoj fazi lišće pokazuje svjetliju boju, a prirasti su manji, a u aktualnoj fazi tipično je naglo sušenje pojedinih grana i propadanje cijelog stabla! Akutna faza bolesti obično nastupa nakon stresnih uvjeta (visoke temperature, štetno UV zračenje, suša). Svako oštećenje korijenja pospješuje zarazu. Jesensko prskanje UREA-om (5 %) obavljati tek nakon pojave prvog mraza! U pravilu se zaražene voćke ne mogu liječiti, pa pomažu samo preventivne mjere zaštite (drenaža, navodnjavanje, pri obradi i košnji ne oštećivati prizemne voćne organe, nakon krčenja izvaditi što više zaostalog korijenja – zaostalo korijenje i osušenu biljku spaliti, jamu za sadnju ostaviti otvorenu barem godinu dana pa tek tada posaditi novu voćku). Prije nove sadnje obaviti parcijalnu sterilizaciju – zalijevanjem sadnog mjesta otopinom fungicida: npr. karbendazim (Chromozin ili Bavistin 0,05-0,075%) i/ili kaptan ( Captan ili Merpan WP 50 0,3%) i/ili M-metalaksil (Fonganil Gold SL 0,04-0,05 %). Također, dobro je sve voćne vrste prije sadnje potopiti korijen u trajanju 10-15 minuta u otopinu jednog ili kombinacije navedenih fungicida.

Mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako se riješiti upornih ponuda za osiguranja?
Sljedeći članakHoudan – neobična pasmina kakvoćnog mesa
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.