Kako mogu mehanički (“bez kemije”) zaštititi voćke od zečeva zimi kad padne snijeg?
Zimi, kada padne snijeg, mlade voćke i voćne sadnice postaju meta napada zečeva. Meka i sočna kora posebice jabuka, osobito ih privlači, dok koštičave voćke (trešnju, višnju, šljivu) rijetko napadaju. Napadnute voćke brzo propadaju i slabe, a sadnice se deformiraju Ako zec izgrize koru više od polovice promjera debla voćke, ona nema mogućnosti za normalan rast, dok se neznatno oštećene voćke razmjerno dobro oporave. Da bismo spriječili takvu štetu u voćnjaku, moramo pravodobno zaštititi stabla i sadnice da zdrave prezime. U mehaničke zaštite spada stara metoda zamatanja debla voćke slamom ili kukuruzovinom. Voćka se može omotati i debljim papirom, trstikom ili plastičnom folijom, tako da zečevi ne mogu doprijeti do stabla. Najbolje je ako se područje s voćkama i sadnicama može ograditi pletenom žicom tako da se zečevi ne mogu približiti. Iako su mehaničke metode zaštite prilično učinkovite, ipak imaju i određene nedostatke. Ako je snijeg visok, zečevi mogu izgristi i gornje dijelove grana iznad područja debla koje je omotano. Osim toga, materijal kojim se omata deblo mora biti dovoljno čvrst i dobro vezan da izdrži do proljeća, a sam postupak zahtijeva dosta vremena.

G. L.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako koristiti steviju?
Sljedeći članakPoželjna svojstva oskoruše
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.