Kupila sam vrećicu suhog lišća stevije no ne znam na koji način ga pripremiti za zaslađivanje čaja ili kave?


Stevija je posve suha već nekoliko dana poslije berbe, odnosno kada njezini listovi postanu suškavi. Tada se skidaju s grančice i usitnjavaju u sjeckalicama ili mlinovima za kavu sve dok se ne pretvore u suhi tamnozeleni prah. Takav se prah može odmah kostiti kao sladilo umjesto šećera, naravno u količini 40 puta manjoj od šećera. No budući da bi nekima mogao zasmetati sitni zeleni prah koji pluta po površini moguće je napraviti i sladilo otopljeno u vodi. Prema iskustvu doc. dr. Novaka, najbolji rezultati bit će ako se dva grama praha stevije pomiješa sa 1 dcl vode i sve zagrije na 80 stupnjeva oko desetak minuta. Takva se otopina prije upotrebe procijedi kroz filter za kavu i koristiti poput komercijalnih sladila.

Prethodni članakDonacija neprodane hrane dobrotvornim organizacijama
Sljedeći članakKako mehanički zaštititi voćke od zečeva?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.