U vrtu imamo kompostaru u koju ponekad bacamo koštice od datulja. Je li moguće niknule biljke od koštica datulje posaditi u vrtu u okolici Varaždina ili to nema smisla? 

ODGOVOR

Datuljina palma se uspješno uzgaja na toplim i suhim područjima, uglavnom u suptropskom klimatskom području (ponajviše na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku), u tropskom zbog visoke vlažnosti plodovi lošije sazrijevaju. Velikih je zahtjeva prema temperaturama te najniža temperatura ne bi smjela pasti ispod – 6 °C, a u fazi cvjetanja i plodonošenja temperatura bi trebala biti viša od 17 °C. U Hrvatskoj nema komercijalnog uzgoja datulja, tek poneko pojedinačno stablo na području Dalmacije. Zbog navedenog, u kontinentalnom dijelu Hrvatske datuljina palma neće plodonositi, no ako želite, možete je probati uzgojiti u dekorativne svrhe. Ako je uzgojite i držite vani, imajte na umu da je tijekom zime morate unjeti u kuću, ili jako dobro zaštititi vani i nadati se da neće izmrznuti.

Prethodni članakRana kruška za hladniji klimat
Sljedeći članakSaniranje šupljina u voćki
Marina Maretić, mag.ing.agr.
Rođena u Splitu, gdje završava osnovnu i srednju u školu. Preddiplomski studij Mediteranska poljoprivreda završava u Splitu, a diplomski studij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Interesna područja su joj voćarstvo, posebno zapostavljene vrste, povrćarstvo, vinogradarstvo i dr. Rođena je u Splitu 1990. godine. U Splitu završava osnovnu školu, a potom i matematičku gimnaziju gdje maturira s odličnim uspjehom. 2009. godine upisuje preddiplomski međusveučilišni studij „Mediteranska poljoprivreda“ u Splitu koji završava 2012. godine obranom završnog rada naslova „Nutritivna i zdravstvena vrijednost plodova jagode“ te stječe titulu sveučilišne prvostupnice inženjerke agronomije. Iste godine upisuje diplomski studij „Hortikultura-Voćarstvo“ na Agronomskom fakultetu u Zagrebu koji završava 2014. godine obranom diplomskog rada naslova „Kvaliteta perspektivnih sorata jagode neutralne dužine dana uzgojenih izvan sezone“ te stječe titulu magistre inženjerke agronomije (s najvećom pohvalom). Na preddiplomskom studiju stručnu praksu obavljala je na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu u laboratoriju i na vanjskim površinama, a tijekom studiranja na diplomskom studiju na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu obavljala je analize u laboratoriju i obrađivala je podatke u računalnim programima. Područja interesa: mediteransko voće, jagodasto voće, samoniklo voće, zapostavljene vrste, vinogradarstvo, povrćarstvo, rasadničarstvo, genetika, oplemenjivanje, botanika, kvaliteta i nutritivna vrijednost namirnica, ekološka poljoprivreda, stočarstvo, zaštita zemljopisnog podrijetla. Tijekom studiranja bila je koautor znanstvenih radova objavljenih u časopisima Pomologia Croatica i Glasnik zaštite bilja, sudjelovala je na Znanstveno-stručnom savjetovanju hrvatskih voćara 2014. godine te je dobitnica Rektorove nagrade Sveučilišta u Splitu za 2011. godinu.