Ove godine prvi put mi je rodio posađeni drijen. Dozrio je u 2. dekadi rujna i tamno je crvene, bordo (gotovo crne) boje. Izvrsnog je okusa i arome. Zanima me koja je sorta i kako ga razmnožiti?
Drijen (Cornus mas) se kao samonikla voćna vrsta može naći diljem Hrvatske. Posljednjih godina raste interes, no još uvijek nema većih plantažnih nasada. Listopadna je vrsta, može uspijevati do 1300 m nadmorske visine. Cvatnja počinje vrlo rano, već u 2.-3. mj., nekad i ranije, a dozrijeva 8.-10.mj. Plodovi su crvene do tamno crvene boje, izvrsnog slatko-kiselog okusa, bogati antocijanima, fenolima, vitaminom C, organskim kiselinama, mineralima (najviše K, Ca, Mg), visok je i sadržaj pektina.
Mogu se konzumirati u svježem stanju ili prerađivati, može se upotrebljavati i drvo, a i značajne je ukrasne vrijednosti. Prema opisu koji ste dali, teško je pouzdano utvrditi o kojoj je sorti riječ, pogotovo bez fotografije, jer vrijeme dozrijevanja i boja ploda koja je u slučaju vašeg stabla svojstvo je mnogih sorata. Važno je kod kupnje sadnice znati o kojoj se sorti radi, njeno podrijetlo, kategoriju sadnog materijala i starost sadnice.
Sadnice drijena su dio ponude nekih rasadnika u Hrvatskoj, iako se trenutno na Sortnoj listi voćnih vrsta RH ne nalazi nijedna sorta. Češće se mogu naći srodne vrste iz roda Cornus, koje se upotrebljavaju u ukrasne svrhe. Neke države posljednjih desetljeća rade na selekciji i oplemenjivanju drijena, ponajviše Ukrajina (pr. sorte Elegantnyj, Vydubieckii, Lukjanovskyj, Jaltsky, Kijevskij), Poljska (pr. Bolestrashytskii, Dublany), Slovačka (Devin, Titus), Češka (Olomoucky, Ruzynsky, Sokolnicky), Austrija (pr. Fruchtal, Jolico), Bugarska, Turska, Iran itd.
U našoj blizini na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu su selekcionirane sorte pr. Apatinski rani, Bačka, Era, a istraživanja se provode i u Bijelom Polju te u Ljubljani. Kultivari namijenjeni plantažnom nasadu mogu postići prinos od 20-50 kg/biljci, nasadi mogu trajati desetljećima. Drijen nije posebnih zahtjeva što se tiče uvjeta tla i klime, ali bi trebalo izbjegavati sadnju na zasjenjenim položajima jer je termofilna vrsta.
Također, u intenzivnom uzgoju važno je osigurati navodnjavanje. Prednost je i samooplodnost te mali broj bolesti i štetnika, pa se uspješno može uzgajati ekološki. Jedan od razloga što uzgoj drijena nije proširen je i nedovoljna količina kvalitetnog sadnog materijala. Drijen se može razmnožavati generativnim i vegetativnim načinom. Generativno, odnosno razmnožavanje sjemenom se koristi za dobivanje podloga za cijepljenje. Najčešće se koristi metoda okuliranje na spavajući pup ili spajanje. Cijepljene sadnice mogu početi plodonositi već u 2. ili 3. godini. Uspješno se može razmnožavati i reznicama dok je mikropropagacijom otežano. Drijen je vrlo perspektivna vrsta čije vrijeme tek dolazi.
