Imam živicu od ružmarina dugo godina i dobro napreduje, voljela bih takvu živicu uzgojiti i u drugom dijelu vrta, pa me zanima kako ga je najjednostavnije razmnožiti?
Ružmarin (Rosmarinus officinalis) je lijepa biljka koja podnosi rez, pa se najčešće i sadi i oblikuje kao živica. Može se razmnožavati generativno sjemenom i vegetativno, reznicama. Razmnožavanje sjemenom je dugotrajnije, a pritom je klijavost sjemena slaba, pa se u praksi najčešće primjenjuje razmnožavanje reznicama u jesen ili proljeće. Reznice se uzimaju o odrasle biljke i najčešće režu na dužinu 7 do 10 cm. Listovi se s donjeg dijela grančice (izboja) odstranjuju jer će taj dio biti u tlu. Supstrat za zakorjenjivanje treba biti propustan kako se u njemu ne bi zadržavala voda. Zato se primjerice u zemlju za cvijeće može dodati jedna trećina pijeska ili perlita. Optimalna temperatura za ukorjenjivanje je oko 20 °C. Za to vrijeme njega se sastoji u redovitom orošavanju reznica. Kako bi se smanjio gubitak vode, dobro je preko reznica staviti prozirnu foliju koju treba povremeno odstraniti i prozračiti reznice. Kada se formira korijen, korisno ih je presaditi u lončiće sve dok ne ojačaju, pa tek onda posaditi na stalno mjesto u vrtu.

M. Z.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKrenula isplata drugog dijela izravnih plaćanja poljoprivrednicima
Sljedeći članakZaštita povrća od nematoda
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.