Imamo stari limun s velikom krošnjom u Cavtatu. Na kori limuna, 1 metar od tla pojavile su se kraste, pa izgleda kao da se ljušti prvi sloj kore. Postoji li kakva zaštita ili postupak da popravimo nastalo stanje?
Da ste priložili fotografiju sa simptomima i mjestom ljuštenja kore, bilo bi lakše identificirati bolest. Bio bi koristan podatak o pojavi smole na oboljelim mjestima. Ipak, vjerojatno je da se radi o gljivičnoj bolesti gumozi. Ekstremni klimatski uvjeti, kao i ranjavanje, stimuliraju pojavu ove bolesti. Limuni su osobito osjetljiva vrsta agruma na ovu bolest. Oboljela mjesta treba liječiti tako da se s dezinficiranim nožem sastruže odumrla kora kao i dio zdrave kore oko nje i, nakon toga, premaže s bordoškom pastom. Ovo je stara prokušana metoda koja daje dobre rezultate. Način pripreme bordoške paste: U jednoj posudi u 3 l vode otopi se 300 g CuSo4 (modre galice). U drugoj posudi u 3 l vode se otopi 600 g živog vapna. Kad se vapno ohladi, pomiješaju se obje otopine i s tako dobivenom pastom, premazuju se sastrugana mjesta. Pravilna njega stabla kao primjerice gnojidba, pomoći će stablu da se lakše odupre ovoj bolesti.

Zorica VELAGIĆ, dipl.ing.agr.

Prethodni članakEuroparlamentarci zabrinuti za proizvođače mlijeka
Sljedeći članakKako prepoznati napad lisnih uši na agrumima?
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.