Vrt pitanje br. 29

24

Samonikla biljka, visine je oko 1 metar, dosta lijepog, pomalo grmolikog izgleda. Potrljani listići ugodnog su mirisa. Pretpostavljam da je sjemenka dospjela stajskim gnojem iz Slavonije, odakle sam nabavio nekoliko vreća zrelog stajnjaka za vrt, ili je donešena pticama, a neznam o kojoj je biljci riječ.
Radi se o biljci koja je unesena u Hrvatsku prije šezdesetak godina. To je biljka latinskog naziva Ambrosia artemisiifolia i stručnog pelinolisna ambrozija. U raznim krajevima Hrvatske različito je nazivaju – pelinolisni limundžik, partizanka, fazanuša, i Krausova trava. Raste na neobrađenim gradskim površinama i privatnim posjedima, na nasipima, uz željezničke pruge, ceste, kanale, u vrtovima koji se ne obrađuju. Nikne i raste vrlo intenzivno i na kultiviranim tlima kao korov. Vrlo je plodna, tako da jedna biljka može donijeti i do 150.000 sjemenki koje ostaju klijave dugi niz godina. Tako da ćete se teško riješiti ambrozije, te morate biti vrlo uporni i pokušati je iskorijeniti u svome vrtu i okolici jer se sjeme vjetrom prenijelo i na okolne parcele. Osim štete koje nanosi kao korov, ambrozija izaziva i jaku alergiju kod osjetljivijih ljudi, a zbog toga je Ministarstvo poljoprivrede donijelo Naredbu o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije – Ambrosia artemisiifolia L.

dr.sc. Bogdan CVJETKOVIĆ, prof.emer.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVinogradarstvo pitanje br. 78
Sljedeći članakGnojidba pitanje br. 28
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.