Vrt pitanje br. 32

20

Imam limun koji raste u posudi, ali listovi dobivaju žutu boju. Krošnja je u obliku vaze, a zimi limun spremam u podrum na 10o C. Tretiran je mospilanom, i ako ga ne tretiram listovi ponovno žute. Limun sam tretirala i bijelim uljem, ali i dalje na listovima stoje crvene i crne točke, koje ostavljaju mrlje kada list provučem kroz prste. Što bi mogao biti uzrok i kako da sprječim navedeno?
Limune, uzgajane na otvorenom, napada veliki broj bolesti i štetnika. Limune u loncima, koji se uzgajaju u zatvorenim prostorijama, napada znatno manji broj, ali zbog stalnih optimalnih uvjeta (temperatura i vlaga), njihovo razmnožavanje je ubrzano, te su i štete daleko veće. Žutičavost lišća može biti prouzročena fiziološkim čimbenicima kao što je pretjerano ili premalo zalijevanje vodom, slabe propusnosti supstrata, nedostatkom hranivih elemenata itd. U vašem slučaju najvjerojatnije se radi o napadu štitastih ušiju. Preporučam ponoviti prskanje pripravkom bijelog ulja u koncentraciji 3-4 %, i to na način da „okupate“stablo sa svih strana, osobito naličje lišća. To će biti malo teže izvodljivo u kućnim uvjetima, ali moguće je uz poduzimanje mjera zaštite ispod i oko lonca. Rezultat prskanja se neće vidjeti ubrzo, jer treba duže vremena da se štetnici osuše i lako odvoje od listova.

Zorica VELAGIĆ, dipl.ing.agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstalo pitanje br. 115
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 150
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.