U Senju imam teren gdje je bio suhozid i trenutno su klesani zidovi. Obzirom da imam 310 m2 površine, na 4 terasaste etaže, volio bih posaditi bilje (začinsko, mediteransko i sl.). Zanima me kako bih trebao obaviti sadnju, od više prema nižoj etaži, te koje biljne vrste mi preporučate?
Prilikom uređivanja i sadnje bilja na terasasto isplaniranim površinama najčešće se javlja potreba da se zidovi maskiraju i prekriju biljem. Biljne se vrste razlikuju po habitusu, tj. oblikom i načinom rasta, te visinom. Nadalje, zbog visinske razlike, sama površina vrlo često je nedostupna za održavanje u smislu obrade tla, sjetve, sadnje, plijevljenja. Poželjno je koristiti biljne vrste koje nemaju velike potrebe za održavanjem, orezivanjem, uklanjanjem ocvalih cvjetova ili cvatova, podložnih bolestima i štetnicima, te vrste koje stvaraju gust sklop koji će onemogućiti rasta korova koji bi cijelu površinu učinili neurednom. Na niže etaže, najbolje je saditi trajnice jastučasta rasta, niske grmove ili polugrmove. Na najgornju etažu, oviso o tome želi li se otvoriti pogled ili zakloniti, sade se niske ili visoke biljne vrste. Postoji i mogućnost primjene puzavih biljnih vrsta ili vrsta poleglog tipa rasta koje će dobro prekriti cijelu površinu i tako spriječavati rast korova, a i djelomično odozgo prekriti zidove. Unutar takvog sklopa, može se posaditi i pokoja visoka, ali uska stupolika biljna vrsta koja će biti akcent u prostoru, ali neće spriječavati pogled na biljke na gornjim etažama. Biljne vrste niske razine održavanja su obično autohtone vrste koje su najbolje prilagođene uvjetima staništa. Za navedeno područje Senja, a s obzirom da nedostaju precizniji podaci o ekspoziciji, visini i širini površina za sadnju, predlažem mirisnu ljubicu (Viola odorata), planiniski čubar (Satureja montana), mirisavu kadulju (Salvia officinalis); grmova do 1.5-2 m visine kao ružmarin (Rosmarinus officinalis), pitospor (Pittosporum tobira), lovorvišnju (Prunus laurocerasus), a od puzavih vrsta bršljan (Hedera helix), pavenku (Vinca minor, Vinca major), jasmin (Jasminum nudiflorum).

izv.prof.dr.sc. Vesna ŽIDOVEC

Prethodni članakŠtangice od oraha i meda
Sljedeći članakUsusret Božiću – Tradicija božićnih jaslica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.