Vrt pitanje br. 35

26

Može li se na otoku Pagu malč od piljevine hrasta crnike koristiti za vrt gdje se sadi rajčica?
Piljevina se može koristiti kao malč u proizvodnji povrća, ali je zbog spore razgradnje pogodnija za višegodišnje biljne vrste (voćke i ukrasni grmovi). Spora razgradnja je posebno izražena ako se radi o tvrdom drvetu kao što je hrast crnika, tada razgradnja može trajati i nekoliko godina. Ako se na kraju vegetacije malč od piljevine zaore, odnosno unese u tlo, naredne godine se može očekivati potreba za pojačanom gnojidbom dušičnim gnojivima. Intenzivnija gnojidba je potrebna, jer dušik troše mikroorganizmi koji razgrađuju organsku tvar (piljevinu) u tlu. Iz navedenih razloga prednost za upotrebu u proizvodnji povrća, pa tako i rajčice ima kompostirana piljevina. Kompostiranu piljevinu je moguće dobiti oko godinu dana nakon formiranja kompostne hrpe, uz redovito vlaženje i miješanje. Kao što je već spomenuto, razgradnja se može ubrzati dodavanjem dušičnih gnojiva ili miješanjem s drugim organskim materijalima (svježim stajnjakom i sl.).

doc.dr.sc. Božidar BENKO

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakRatarstvo pitanje br. 23
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 117
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.