Vrt pitanje br. 36

20

Nakon koliko vremena božikovina počinje stvarati bobe i kako prije toga možemo razlikovati mušku i žensku biljku?
Brojne vrste grmova zanimljive su upravo zbog ukrasnih plodova tijekom jesensko zimskog razdoblja. Neki od njih imaju jednospolne cvjetove, dakle zasebno se razvijaju muški, a zasebno ženski cvjetovi na istoj biljci. No, neke su vrste dvodomne, što znači da se razlikuju muške i ženske biljke. Takva je i božikovina, a s obzirom da se njena ukrasna vrijednost, osim u tipu rasta i ljepoti listova, osobito ističe u vrijeme plodonošenja, u vrtu je neophodno imati biljku s muškim cvjetovima i biljku sa ženskim cvjetovima na kojoj će se razviti i plodovi. Jedna muška biljka dovoljna je za oprašivanje više biljaka sa ženskim cvjetovima. Naravno, na prirodnom staništu to ne predstavlja problem. Priroda jednostavno vodi brigu o sebi. U hortikulturnoj primjeni itekako je važno od početka znati koje su muške, a koje ženske biljke božikovine. Prema literaturi, cvjetovi božikovine su jednospolni zbog kržljanja jednog spola ili prividno dvospolni. Lapova i latica je 4, a također i prašnika uz koje se nalazi zakržljala plodnica kod muških cvjetova. Ženski cvjetovi nalaze se pojedinačno u pazušcima listova, plodnica je nadrasla, kuglasta. Božikovina cvate u svibnju i lipnju. Nemoguće je razlikovati muški i ženski grm božikovine prije cvatnje. Cvasti počinju u dobi od 4 do 12 godina.

izv.prof.dr.sc. Vesna ŽIDOVEC

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 479
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 153
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.