Imam kalanhoe u raznim bojama. Sadim ih sredinom 8. mj. Za sadnice (pelcere) uzimam vrhove sa starih grmića. Sve dobro uspjeva prije mraza na otvorenom, ali krajem zime nastupaju problemi: otpada lišće, stabljike prema vrhu počinju crniti, i sl. Kako se čuvaju?
Vrste roda Kalanchoe pripadaju porodici tustika (Crassulaceae), sukulentne su i izvrsno prilagođene uvjetima staništa s kojeg potječu. Vrlo se lako razmnožavaju i reznicama. Osjetljive su na niske temperature. Uz obilje svjetla zimi trebalo bi im osigurati temperaturu od barem 5-10 °C. Rastu u pjeskovitom, ocjeditom supstratu (tlu) koji se zalijeva umjereno tek kad se prosuši. Vrlo su otporne na sušu dok višak vode može uzrokovati odbacivanje listova. U kombinaciji s niskim temperaturama, previsoka količina vlage u tlu može djelovati pogubno. Pri temperaturi od 5 °C, bilo bi dovoljno zaliti ih jednom u dva mjeseca.

izv. prof. dr. sc. Vesna ŽIDOVEC

Prethodni članakSirup od borovih iglica
Sljedeći članakPrilog broja: Kako poboljšati kvalitetu tla?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.