Iz Velog Lošinja šaljem biljku koju ni uz sve mjere koje poduzimam u svom vrtu nikako da iskorijenim. O kojoj se biljci radi i kako se suzbija?
Biljka koju ste nam dostavili naziva se okrugli šilj (lat. Cyperus rotundus). Rod Cypcrus općenito obuhvaća oko 600 vrsta. U Hrvatskoj je zastupljen s 12 vrsta. Okrugli i jestivi (Cyperus esculentus) u nas su najzastupljeniji, oba su trajnice. Okrugli šilj ima tamnozelene listove, crvenkasto-smeđe okruglaste štitove. Cvjetna stapka (do 120 cm) izdiže se iznad listova koji od tla visinom dosežu 5-20 cm. Korijen mlade biljke oformi rizome (do 25 mm) na kojima se razviju jajoliki gomoljčići (2-2,5 cm) kojima se biljka vegetativno razmnožava i širi. U početku gomoljčići su bijele, a zriobom poprime tamnu, crnu boju. Okrugli šilj je uz jestivi jedna od najštetnijih korovnih biljaka u tropskim i suptropskim i područjima umjerenog klimata. Okrugli šilj raširen je u svijetu u preko 90 zemalja, zakorovljuje više od 50 različitih kultura. Posljednjih godina naši proizvođači povrća na Belju u Baranji i poduzeću Vrana d.d. kod Biograda javljali su da im šiljevi nanose velike poteškoće. U neke zap. europske zemlje dospjeli su lukovicama cvjetnica (gladiole u Nizozemskoj i Belgiji). Kad se jednom na novu površinu proširi, mjere borbe su mukotrpne i dugotrajne. Jaka zakorovljenost znatno smanjuje prinos poljoprivrednim kulturama, izravno se nadmećući za hranjiva, vodu, prostor, ali i indirektno lučeći korijenom alelokemikalije koje priječe rast. Mehaničke mjere slabog su učinka jer je gomolje iz tla u potpunosti gotovo nemoguće ukloniti. Ni kemijske mjere nisu učinkovite. Malo je selektivnih i učinkovitih herbicida na ove vrste. Ni malčiranje, odnosno pokrivanje površine plastikom ne daje zadovoljavajuće učinke. Herbicidi na osnovi glifosata u razmaku između dvije kulture mogu u visokim dozacijama dati zadovoljavajuće učinke.

Prof. dr. sc. Zvonimir OSTOJIĆ

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakJe li batat ljekovit?
Sljedeći članakOPG za proizvodnju kolača
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.