Za subijanje rovca koristila sam Nemastar, ali bezuspješno, broj štetnika se nije bitno smanjio. Imam mali povrtnjak, ali rovci su mi uništili 80% presadnica. U broju 3/2021. naveli ste ekološki prihvatljive pripravke za zaštitu povrća od pojedinih zemljišnih štetnika.

Zbog načina upotrebe izdvojila sam „Artis“ i „SoilTonic“ G. Gdje nabaviti navedene pripravke? Ove godine namjeravam vrt preseliti na drugo mjesto, oranicu koja je prošle godine bila zasijana kukuruzom i tretirana herbicidima. Mogu li se na takvom zemljištu ovog proljeća saditi sve vrste povrća uključujući korjenasto povrće? Što znači da je sredstvo OVP (ograničeno vremenom primjene)? Koliki je to vremenski rok?

ODGOVOR

Nažalost, ekološki prihvatljivih pripravaka za suzbijanje zemljišnog štetnika rovca s djelotvornošću jednakom kemijskom granuliranom mamcu (Mesurol G) na našem tržištu nema. Općenito, sva sredstva za zaštitu bilja koja se koriste u ekološkoj poljoprivredi u pravilu su manje učinkovita od kemijskih sredstva za zaštitu bilja. Stoga rovca tijekom zime treba mamiti zakopavanjem hrpe zrelog stajskog gnoja i onda ih krajem zime mehanički uništiti. U spomenutom članku u „Gospodarskom listu 3/2021 objavljena je tablica s dopuštenim sredstvima. Navedene pripravke na našem tržištu zastupaju i distribuiraju “Agrimatco”, “BIOinput”, “Bayer”, “Pro-Eco” i “Stockton”.

Ispod tablice su navedene tvrtke koje stavljaju navedene pripravke na hrvatsko tržište te ih treba kontaktirati i vidjeti gdje najbliže svom prebivalištu pretplatnica može nabaviti željeni proizvod. „Artis“ na našem tržištu zastupa tvrtka „BIOinput“ iz Varaždina, a „SoliTonic“ G tvrtka „Stockton“ iz Ivanić Grada.

Uzgajati vrt na oranici prethodno zasijanim kukuruzom predstavlja rizik, jer se u kukuruzu koriste neke skupine herbicida koje značajno ograničavaju naknadni plodored s povrćem. Od vlasnika površine koji je uzgajao kukuruz treba saznati kojim herbicidima je tretirana površina. Nakon toga se može procijeniti rizik za naknadi uzgoj povrća.

Karenca OVP = ograničeno vremenom primjene znači da je karenca sredstva primijenjenog na propisan način osigurana vremenom primjene (npr. ako je sredstvo dopušteno samo za primjenu u sjetvi ili nakon sjetve, a prije nicanja, karenca može biti propisana vremenom primjene i samo tada se smije koristiti). Kod ovako propisane karence u povrtlarstvu u etiketi treba provjeriti smije li se tada povrće koristiti kao „mlado“ ili kao „rani“ usjev (npr. kod luka, kod krumpira i slično).

Prethodni članakBolest kod šarana
Sljedeći članakProblematične presadnice rajčice
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.