Kako zaštititi mlade voćke stare 3 godine (trešnje, jabuke, breskve, marelice i kruške)? Tijekom godine voćke izmjenično tretiram svakih 8-10 dana pesticidima i to: Mospilan, Rotor, Movento, Ortiva. Voćke dobro napreduju do početka lipnja, pa stanu, izuzev jabuka koje i dalje uspijevaju. Potkraj srpnja voćke ponovno potjeraju i pored postojećeg pupa izbije novi i mladice napreduju. Početkom 9. mjeseca lišće je počelo žutjeti i otpadati, pa čak i ono zeleno, ali grančice i dalje napreduju. Ponekad se pojavljuju i insekti, svijetle boje, veći od komaraca a manji od muhe, koji izgrizaju pup na vrhu, pa treba i 2 mjeseca da se razvije mladi pup. Do sad sam koristio plavo ulje 3 % na proljeće prije otvaranja pupa, sad ću to raditi i u jesen. Ne znam pojavljuju li se na voćkama gljive ili bakterije te me zanima vaše mišljenje o navedenom problemu s voćkama?

ODGOVOR

Pretplatnik želi imati manji mješoviti voćnjak s više voćnih vrsta (trešnje, jabuke, breskve, marelice i kruške) koje tijekom sezone traže određene mjere zaštite protiv najvažnijih neželjenih organizama (uši, stjenice, osice…) i uzročnika bolesti te provodi mjere zaštite svakih 8-10 dana. U manjem, mješovitom voćnjaku za vlastite potrebe gospodarstva nije potrebno primjenjivati sredstva za zaštitu bilja kao u većim i suvremenim plantažnim voćnim nasadima. Svakako preporučujemo mjere obavljati krajem zime (nakon zimske rezidbe voćaka), neposredno prije i nakon cvatnje te sredinom svibnja. Nakon berbe plodova dobro je skupljati otpalo lišće i obaviti jesensku zaštitu voćaka. Pripravak Ortiva (djelatna tvar azoksistrobin) je fito-toksičan za većinu sorti jabuka! Nastaje žućenje i palež lišća. Ne preporučujemo ga uopće koristiti u jabukama. Još krajem 1990-ih godina objavljen je spisak sorata jabuka na kojima djelatna tvar azoksistrobin uzrokuje ove neželjene promjene (palež i prijevremeno otpadanje lišća). Stoga ova djelatna tvar u našoj zemlji nije nikad dobila registraciju za primjenu u jabukama. Budući da voćne vrste koje je posadio pretplatnik napada više vrste uzročnika bolesti (npr. krastavost, pepelnica, šupljikavost, hrđa, kozičavost, palež cvijeta i mladica i dr.) preporučujemo umjesto navedenog pripravka nabaviti kombinirane fungicide Signum DF (0,1 %) i Nativo WG (0,03 %). Djelotvorni su protiv većine bolesti koje se javljaju na različitim vrstama jabučastog i koštičavog voća (npr. Venturia, Podosphaera, Monilinia, Stigmina, Blumeriella, Gymnosporangium). Izbor insekticida koje je pretplatnik koristio je dobar, ali ih preporučujemo koristiti u sljedećem rasporedu tijekom sezone: nakon zimske rezidbe obaviti tretiranje Plavim uljem, neposredno prije cvatnje koristiti Rotor EC i dodati fungicid Nativo WG. Neposredno nakon cvatnje voćaka primijeniti Mospilan i fungicid Signum. Sredinom svibnja je dobro koristiti Movento i ponovno dodati Nativo WG. Moguće je i tijekom vlažnog ljeta na voćkama gdje je već obavljena berba plodova (kod sorata ranijeg dozrijevanja) još jednom primijeniti Signum DF. U jesen ponovno koristiti Plavo ulje. Jedan te isti pripravak tijekom sezone ne koristiti više od 1-2 puta. Valja voditi računa da cvatnja voćaka koje pretplatnik ima počinje i traje u različito vrijeme, pa tome treba prilagoditi mjere zaštite preporučene neposredno prije i nakon cvatnje voćaka. Dakle, ne tretirati sve u isto vrijeme.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOzakonjenje postojećeg objekta
Sljedeći članakCrvljivost aronije
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.