Svake jeseni sijem oko 1 ha ozimog ječma i ozime pšenice. U proljeće usjeve obavezno tretiram herbicidima protiv korova (npr. Mustang), ali mi kasnije niknu travni korovi. Postoji li kakav herbicid  koji uništava travne korove, ali i slak, osjak i priljepaču?

Kao što ste i naveli, suzbijanje korova u ozimim žitaricama redovita je agrotehnička mjera jer korovi ovom usjevu mogu nanijeti velike izravne i neizravne štete. Od monokotileodnih vrsta (trava) za naše uzgojno područje značajnije su obična slakoperka i mišji repak (niču u jesen/zimu), iako posljednjih godina problem pričinjavaju i vrste roda Bromus (stoklasa) kao i Poa trivialis i Poa pratensis (vlasnjače), a u određenim područjima i divlja zob. Također se od višegodišnjih trava često javlja i vrsta Agropyron repens (pirika). Primjena herbicida u ozimim žitaricama može se obaviti u jesen ili u proljeće. Česta je dilema poljoprivrednih proizvođača treba li korove u ozimim žitaricama suzbijati već u jesen ili čekati rano proljeće. Odluka o vremenu suzbijanja povezana je s rokom sjetve, vremenskim uvjetima u vrijeme i nakon sjetve i posljedično sastavom korovne flore. Tako je raniji rok sjetve, blaga jesen i tople zime te dominacija korovnih trava zasigurno signal za jesensku primjenu herbicida budući su u takvim uvjetima korovi već u jesen konkurenti usjevu. U jesen su u RH registrirani ovi herbicidi: klortoluron + diflufenikan (Tornado forte), pendimetalin (Stomp 330 E i drugi), prosulfokarb (Filon 80 EC) te jodosulfuron + mesosulfuron + diflufenikan (Alister New). S obzirom da je pretplatnik naveo da uz trave, problem pričinjavaju i višegodišnji korovi, preporuka je tretiranje obaviti u proljeće. U ovom roku primjene registriran je značajno veći broj herbicidnih pripravaka, no ovdje navodimo samo one koje su namijenjeni suzbijanju korovnih trava, a imaju učinak i na jednogodišnje i višegodišnje širokolisne korove. Herbicid pinoksaden (Axial 50 EC) namijenjen je suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih korovnih trava. Iskazuje izvrstan učinak na korovne trave, ali ne suzbija širokolisne korove pa ga je potrebno kombinirati s nekim od herbicida za ovu skupinu korova (tribenuron, amidosulfuron, florasulam, 2,4 D, diklorprop-P, MCPA, mekoprop-p, klopiralid i fluroksipir i aminopiralid).

Herbicidni pripravci koji se primijenuju u proljeće, a imaju učinak na travne i širokolisne korove su: jodosulfuron (Hussar OD), jodosulfuron + amidosulfuron (Sekator OD), jodosulfuron + mesosulfuron + diflufeikan (Alister New), jodosulfuron + mezosulfuron + tienkarbazon (Atlantis Star) i piroksulam (Pallas 75 WG). Svi navedeni herbicidi su translokacijski (sistemični) pa će učinak ostvariti i na višegodišnje korovne vrste.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMogu li na sudu pokrenuti postupak uklanjanja drveća?
Sljedeći članakČuvanje rasplodnih jaja u brašnu
Avatar
Rođena je u Splitu. Diplomirala je i doktorirala na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Od 2001. zaposlena je na Zavodu za herbologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 2012. u znanstveno nastavnom zvanju sveučilišnog docenta. Autorica je pet međunarodna znanstvena rada, 20-ak nacionalnih znanstvenih radova, 30-ak stručnih radova te koautora sveučilišnog priručnika. Dodatno se educirala u Italiji, Njemačkoj i Austriji. Maja Šćepanović rođena je 17. lipnja 1975. godine u Splitu gdje je završila osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Jednu godinu srednje škole obrazovala se u Italiji, Domodossoli (Liceo Scientifico Giorgio Spezia). Dodiplomski studij Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upisala je 1994., gdje je i diplomirala 2000. s temom „Praćenje leta leptira Cydia pomonella u 1999. godini“. Od 2001. godine zaposlena je na Zavodu za herbologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u svojstvu znanstvenog novaka – asistenta. Doktorsku disertaciju „Učinak višekratne primjene smanjenih količina herbicida na korove i prinos šećerne repe (Beta vulgaris L. var. altissima Doll) obranila je 11. ožujka 2011. na Agronomskom fakultetu. U srpnju 2012. godine izabrana je u znanstveno nastavno zvanje sveučilišnog docenta na Agronomskom fakultetu. U višeg znanstvenog suradnika izabrana je 1. ožujka 2018. Sudjeluje u nastavi preddiplomskog studija „Zaštita bilja“ kao koordinator modula Osnove herbologije te suradnik na modulima Osnove fitomedicine, Zaštita ratarskih kultura od štetočinja, Zaštita voćaka i vinove loze od štetočinja te Sustavi suzbijanja štetnih organizama. Na diplomskom studiju Fitomedicina koordinator je predmeta Ekologija korova i predmeta Herbicides na InterEnAgro studiju te suradnica na predmetu Specijalna herbologija. Mentorirala je više od 20 studentskih radova (završni rad, diplomski rad, radovi za dekanovu i rektorovu nagradu). Surađivala je na dva znanstvena projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (Mogućnost primjene smanjenih količina herbicida i Ekološki prihvatljiva zaštita od korova u sustavu integrirane biljne proizvodnje), dva VIP projekta (Primjena smanjenih količina herbicida i Suzbijanje korova u povrću (luk, rajčica, špinat) direktnom sjetvom sjemena) i projektu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (Pelinolisni limundžik Ambrosia artemisiifolia L., raširenost, biologija, ekologija, štetnost i mjere suzbijanja). Suradnica je i na tri međunarodna projekta IPA: “Enhancement of collaboration between science, industry and farmers: Technology transfer for integrated pest management (IPM) in sugar beet as the way to improve farmer’s income and reduce pesticide use”, Tempus projekt: “International joint Master degree in Plant Medicine” te COS projekt: Sustainable management of Ambrosia artemisiifolia in Europe (SMARTER). Autorica je pet međunarodna znanstvena rada (a1), 20-ak nacionalnih znanstvenih radova, 30-ak stručnih radova te koautora sveučilišnog priručnika. Dodatno se educirala u Italiji, Njemačkoj i Austriji. Aktivno je sudjelovala na 10-ak međunarodnih znanstvenih skupova te 15-ak stručnih skupova iz područja zaštite bilja. Članica je Hrvatskog društva biljne zaštite te Europskog društva za proučavanje korova (EWRS). Područje interesa: integrirano suzbijanje korova, primjena smanjenih količina herbicida, biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli,.