Svake jeseni sijem oko 1 ha ozimog ječma i ozime pšenice. U proljeće usjeve obavezno tretiram herbicidima protiv korova (npr. Mustang), ali mi kasnije niknu travni korovi. Postoji li kakav herbicid  koji uništava travne korove, ali i slak, osjak i priljepaču?

Kao što ste i naveli, suzbijanje korova u ozimim žitaricama redovita je agrotehnička mjera jer korovi ovom usjevu mogu nanijeti velike izravne i neizravne štete. Od monokotileodnih vrsta (trava) za naše uzgojno područje značajnije su obična slakoperka i mišji repak (niču u jesen/zimu), iako posljednjih godina problem pričinjavaju i vrste roda Bromus (stoklasa) kao i Poa trivialis i Poa pratensis (vlasnjače), a u određenim područjima i divlja zob. Također se od višegodišnjih trava često javlja i vrsta Agropyron repens (pirika). Primjena herbicida u ozimim žitaricama može se obaviti u jesen ili u proljeće. Česta je dilema poljoprivrednih proizvođača treba li korove u ozimim žitaricama suzbijati već u jesen ili čekati rano proljeće. Odluka o vremenu suzbijanja povezana je s rokom sjetve, vremenskim uvjetima u vrijeme i nakon sjetve i posljedično sastavom korovne flore. Tako je raniji rok sjetve, blaga jesen i tople zime te dominacija korovnih trava zasigurno signal za jesensku primjenu herbicida budući su u takvim uvjetima korovi već u jesen konkurenti usjevu. U jesen su u RH registrirani ovi herbicidi: klortoluron + diflufenikan (Tornado forte), pendimetalin (Stomp 330 E i drugi), prosulfokarb (Filon 80 EC) te jodosulfuron + mesosulfuron + diflufenikan (Alister New). S obzirom da je pretplatnik naveo da uz trave, problem pričinjavaju i višegodišnji korovi, preporuka je tretiranje obaviti u proljeće. U ovom roku primjene registriran je značajno veći broj herbicidnih pripravaka, no ovdje navodimo samo one koje su namijenjeni suzbijanju korovnih trava, a imaju učinak i na jednogodišnje i višegodišnje širokolisne korove. Herbicid pinoksaden (Axial 50 EC) namijenjen je suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih korovnih trava. Iskazuje izvrstan učinak na korovne trave, ali ne suzbija širokolisne korove pa ga je potrebno kombinirati s nekim od herbicida za ovu skupinu korova (tribenuron, amidosulfuron, florasulam, 2,4 D, diklorprop-P, MCPA, mekoprop-p, klopiralid i fluroksipir i aminopiralid).

Herbicidni pripravci koji se primijenuju u proljeće, a imaju učinak na travne i širokolisne korove su: jodosulfuron (Hussar OD), jodosulfuron + amidosulfuron (Sekator OD), jodosulfuron + mesosulfuron + diflufeikan (Alister New), jodosulfuron + mezosulfuron + tienkarbazon (Atlantis Star) i piroksulam (Pallas 75 WG). Svi navedeni herbicidi su translokacijski (sistemični) pa će učinak ostvariti i na višegodišnje korovne vrste.

Prethodni članakMogu li na sudu pokrenuti postupak uklanjanja drveća?
Sljedeći članakČuvanje rasplodnih jaja u brašnu
izv. prof. dr. sc. Maja Šćepanović
Rođena je u Splitu. Diplomirala je i doktorirala na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Od 2001. zaposlena je na Zavodu za herbologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 2012. u znanstveno nastavnom zvanju sveučilišnog docenta. Autorica je pet međunarodna znanstvena rada, 20-ak nacionalnih znanstvenih radova, 30-ak stručnih radova te koautora sveučilišnog priručnika. Dodatno se educirala u Italiji, Njemačkoj i Austriji. Maja Šćepanović rođena je 17. lipnja 1975. godine u Splitu gdje je završila osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Jednu godinu srednje škole obrazovala se u Italiji, Domodossoli (Liceo Scientifico Giorgio Spezia). Dodiplomski studij Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upisala je 1994., gdje je i diplomirala 2000. s temom „Praćenje leta leptira Cydia pomonella u 1999. godini“. Od 2001. godine zaposlena je na Zavodu za herbologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u svojstvu znanstvenog novaka – asistenta. Doktorsku disertaciju „Učinak višekratne primjene smanjenih količina herbicida na korove i prinos šećerne repe (Beta vulgaris L. var. altissima Doll) obranila je 11. ožujka 2011. na Agronomskom fakultetu. U srpnju 2012. godine izabrana je u znanstveno nastavno zvanje sveučilišnog docenta na Agronomskom fakultetu. U višeg znanstvenog suradnika izabrana je 1. ožujka 2018. Sudjeluje u nastavi preddiplomskog studija „Zaštita bilja“ kao koordinator modula Osnove herbologije te suradnik na modulima Osnove fitomedicine, Zaštita ratarskih kultura od štetočinja, Zaštita voćaka i vinove loze od štetočinja te Sustavi suzbijanja štetnih organizama. Na diplomskom studiju Fitomedicina koordinator je predmeta Ekologija korova i predmeta Herbicides na InterEnAgro studiju te suradnica na predmetu Specijalna herbologija. Mentorirala je više od 20 studentskih radova (završni rad, diplomski rad, radovi za dekanovu i rektorovu nagradu). Surađivala je na dva znanstvena projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (Mogućnost primjene smanjenih količina herbicida i Ekološki prihvatljiva zaštita od korova u sustavu integrirane biljne proizvodnje), dva VIP projekta (Primjena smanjenih količina herbicida i Suzbijanje korova u povrću (luk, rajčica, špinat) direktnom sjetvom sjemena) i projektu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (Pelinolisni limundžik Ambrosia artemisiifolia L., raširenost, biologija, ekologija, štetnost i mjere suzbijanja). Suradnica je i na tri međunarodna projekta IPA: “Enhancement of collaboration between science, industry and farmers: Technology transfer for integrated pest management (IPM) in sugar beet as the way to improve farmer’s income and reduce pesticide use”, Tempus projekt: “International joint Master degree in Plant Medicine” te COS projekt: Sustainable management of Ambrosia artemisiifolia in Europe (SMARTER). Autorica je pet međunarodna znanstvena rada (a1), 20-ak nacionalnih znanstvenih radova, 30-ak stručnih radova te koautora sveučilišnog priručnika. Dodatno se educirala u Italiji, Njemačkoj i Austriji. Aktivno je sudjelovala na 10-ak međunarodnih znanstvenih skupova te 15-ak stručnih skupova iz područja zaštite bilja. Članica je Hrvatskog društva biljne zaštite te Europskog društva za proučavanje korova (EWRS). Područje interesa: integrirano suzbijanje korova, primjena smanjenih količina herbicida, biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli,.