U plasteniku, na listovima špinata i salate pronašla sam mnoštvo zelenih sitnih baja koje su napale listove. Kako ih se mogu riješiti?
Zelene sitne baje (kako ih je pretplatnica nazvala) na listovima salate i špinata, najvjerojatnije su jedna od brojnih vrsta lisnih ušiju. To su sitni insekti okruglastog ili ovalnog nježnog tijela, koji se hrane sisanjem biljnih sokova. Protiv lisnih ušiju na salati u zaštićenom prostoru, registriran je sistemični neonikotinoid Actara 25 WG s karencom od 7 dana, ali se ne smije koristiti na špinatu. Na salati i špinatu, ali samo na vanjskim površinama, protiv lisnih ušiju registriran je sistemični aficid Pirimor 50 WG. Primjena nije dozvoljena u zaštićenom prostoru. Za primjenu na špinatu u polju i zaštićenom prostoru, dozvoljen je insekticid kontaktnog djelovanja Karate Zeon s karencom od 3 dana. Ukoliko se radi o zarazi u plasteniku, radi smanjenja zaraze s lisnim ušima, umjesto kemijske zaštite nekim od insekticida, preporučili bi vješanje žutih ljepljivih ploča.

mr. Chiara PAGLIARINI

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZa poljoprivrednu opremu i mehanizaciju isplaćeno 388 tisuća kuna Iz IPARD-a
Sljedeći članakObjavljen natječaj za provedbu Operacije 4.1.3. “Korištenje obnovljivih izvora energije”
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.