Na njivi se raširio korov koji mi nazivamo divlji suncokret, a unatoč mnogim pokušajima, ne mogu ga se riješiti. Postoji li kakav provjereni postupak?
Korov koji muči našeg pretplatnika je čičoka (Heliantus tuberosus L). Naziva se još i jeruzalemska artičoka, topinambur, divlji suncokret i dr. Svi problemi u njezinu suzbijanju proizlaze iz nepoznavanja biologije ove napasne korovne vrste. Naime, riječ je o višegodišnjem korovu koji se osim sjemenom razmnožava i vegetativnim podzemnim or ganima, odnosno rizomima, na kojima se oblikuju gomolji. Zbog toga se primjenom herbicida samo spale nadzemni organi, jer kemijski pripravak ne dospije do podzemnih organa iz kojih se razviju nove biljke. Također, mehaničkom obradom tla usitnjavaju se rizomi i gomolji, što također pridonosi širenju. Poljoprivredni proizvođači najčešće ovaj korov suzbijaju tijekom veg etacije uzgajanih kultura, a regis trirani herbicidi ili ga ne suzbijaju ili je njihov učinak ograničen. Stoga se bolji učinci postižu suzbijanjem nakon žetve (na strništu), primjenom jednog od herbicidnih pripravaka na bazi glifosata u dozi od 6-9 I/ ha, ili sa 2%-tnom koncentracijom škropiva. Jednokratna primjena nije dovoljna, treba ju ponoviti. Također, primjena ujesen, kad se biljni sokovi spuštaju u podzemne organe, bolja je od primjene u proljeće. Osim na vedenih herbicida učinkovit je i herbicid klopiralid (u kulturi u kojoj je re gistriran). Suzbijanje do željenog učinka može potrajati nekoliko godina (vegetacijskih sezona).

dr. sc. Klara BARIĆ

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrhke limun rolice
Sljedeći članakZimsko prskanje vinograda i maslinika
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.