Molim vas da mi kažete znate li o kojoj bolesti bi moglo biti riječ, ako je svaki list agruma s donje strane pun crnih točkica i pokoja uš na njemu? S gornje strane listovi su ljepljivi i skupljaju se ose, stršljeni i pčele po listovima.
Sudeći po ljepljivosti listova, najvjerojatnije se radi o napadu lisnih, a možda i štitastih ušiju koje izlučuju slatke sokove, tzv.mednu rosu kojom se hrane razni insekti kao, primjerice, mravi i drugi insekti. Ovaj napad se događa kada stablo ima pregustu krošnju. Zaštita od ovih štetnika je prije svega preventivna, a svodi se na prozračivanje krošnje koncem veljače, odnosno pred kretanje vegetacije. Sada bi trebalo izvršiti tretiranje bijelim mineralnim uljem u koncentraciji od 1-2%. Da bi stablo bolje prezimilo, preporučam tretiranje pripravcima na bazi bakra kao što su Cuprablau, Champion Nordox i dr. odmah nakon berbe.

Zorica VELAGIĆ, dipl.ing.agr.

Prethodni članakGljivična bolest u vidu krasta na kori drveta limuna
Sljedeći članakOdržana radionica za proizvođače povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.