Zaštita bilja pitanje br. 45

30

Imam goji bobice već nekoliko godina i pored tretiranja fungicidima list bobica je svake godine kovrčav s jarko obojenim dijelovima i ispupčenjima poput onih koje izaziva Taphrina deformans. Možete li dati preporuku čime tretirati kako bi se pojave bolesti ubuduće spriječile?
Na biljkama goji (Lycium barbarum) su opisane štete koje uzrokuju octene mušice pjegavih krila (Drosophila suzukii), štetne cikade (Empoasca fabae), štetni tripsi (Thrips spp.), lisne uši (Aphidae) i grinja šiškarica (Aceria kuko). Od uzročnika bolesti na nadzemnim je organima poznata pojava „antraknoze“ ili gorke truleži plodova (Colletotrichum spp.), pjegavosti (Alternaria spp.) i pepelnice (Arthrocladiella mougeotii). Prema opisanim simptomima koje na biljkama goji pretplatnik navodi (zaraženo lišće sa ispupčenjima) možemo opravdano posumnjati na jaču zarazu grinjom šiškaricom (Aceria kuko). Premda u našoj zemlji nemamo registriranih pripravaka za suzbijanje ovog nametnika (na biljkama goji nemamo registrirano niti jedno sredstvo za zaštitu bilja) prema navodima stručnih službi iz stranih zemalja učinkovita je preventivne primjena povišene koncentracije sumpora (2 %) (npr. Thiovit Jet WG i slično) u vrijeme bubrenja pupova. Naknadno je vrlo učinkovita aplikacija akaricida na osnovi djelatne tvari fenazakvin ( Demitan SC)(0,075.0,1 %) (primijenjen na početku vegetacije u vrijeme otvaranja pupova i pojave prvih listića).

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVinogradarstvo pitanje br. 105
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 46
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.