Prihrana sportskih terena i travnjaka na okućnicama

48

""

Sponzorirani prilog

Nedostatak vlage i hraniva u tlu tijekom sušnih ljetnih mjeseci uzrokuje zastoj u rastu i razvoju trave. Duže razdoblje bez njege travnjaka rezultira propadanjem i žućenjem trave na okućnicama i sportskim terenima. Upravo prihrana travnjaka osnovnim hranivima i mikroelementima preduvjet je očuvanja gustih zelenih travnatih površina.

Nakon primjene prve prihrane od 25 kg/1000 m2 (25 g/m2) KAN-a ili ASN-a u proljeće, tijekom ljeta gnoji se još sa 15 kg/1000 m2 (15 g/m2) navedenih gnojiva.<p.> Osim dušičnih ili dušično sumpornih gnojiva za bolje ukorjenjivanje i busanje trave preporuča se primjena fosfornog gnojiva. Stoga se, za prihranu trave može koristi dušično fosforno gnojivo u količini 35 kg/1000 m2 (35 g/m2) NP 20-20. Ipak, svježinu i zelenilo najuspješnije omogućuje primjena Fertine T za travnjake i sportske terene. Navedena Fertina sadrži 15 % dušika, 5 % fosfora, 4 % kalija, 0,1 % bora. Sva hraniva nalaze se u lako pristupačnom vodotopivom obliku. Primjenjuje se u 5 % otopini svakih 14 dana.

""

Za zeleniju i bujniju travu

Ako se u tlu travnjaka nalazi veća količina karbonata koja veže željezo i cink izazivajući svjetlu boju lista preporuča se primjena željeza putem otopine Fertine Fe u koncentraciji 0,2 % odnosno 200 ml Fertine Fe /100 litara (20 ml Fertine Fe/10 litara centraciji (2 litre Fertine R/100 litara vode).

Za oštećene travnjake

Kod oštećenih travnjaka za brzi opravak primjenjuje se Fertina B u koncentraciji 1 % (1 litra Fertine B/ 100 litra vode) svakih 10 dana do oporavka. Na kiselim tlima veliku pomoć u jačanju strukture lista omogućuje Fertina Ca koja se primjenjuje svaka 2 tjedna u koncentraciji od 2 % (2 litre Fertine Ca/ 100 litara vode).

""

Mahovina na travnjacima i sportskim terenima kiselih tala može se ukloniti putem Fertine M koju primjenjujemo nerazrijeđenu i to 1 litru Fertine M/10 m2. Nakon 8-10 dana mahovina se osuši i uklanja grabljama. Glavni uzrok pojave mahovina je kiselo tlo pa se preporuča smanjiti kiselost primjenom vapnenih materijala.

Učestalom prihranom travnjaka i sportskih terena tekućim gnojivima osigurat će se predivna zelena boja te bujnost trave koja će biti ugodno osvježenje u vrućim ljetnim danima.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakZbog veće potražnje mesa domaće peradi otvorena nova farma purana s oznakom “Meso hrvatskih farmi”
Sljedeći članakKako povećati slatkoću lubenica i dinja?
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.