Zaštita bilja pitanje br. 49

20

Prošle godine imala sam dosta štete u kukuruzu, mislim od kukuruzne zlatice jer je kukuruz polegao. Postoji li sredstvo kojim bih mogla suzbijati kukuruznu zlaticu jer ne mogu mijenjati kulturu s obzirom da trebam više kukuruza. Može li zlatica prijeći na grah jer ga sadim uz kukuruz, jer je cvjetao, ali nije bilo ploda prošle godine?
Najučinkovitije rješenje u preventivnom suzbijanju kukuruzne zlatice je provođenje plodoreda na svim površinama, a kukuruz na istoj parceli sijati tek svake treće godine. Nije preporučljivo u takvom plodoredu na poljima gdje se bilježe veće štete od kukuruzne zlatice, uvrstiti uljne tikve i soju. Svi proizvođači kukuruza bi trebali provoditi preporučeni plodored u područjima gdje se kukuruzna zlatica redovito javlja i pričinjava ekonomske štete. Od granuliranih insekticida kod sjetve kukuruza možete koristiti jedino Force 1.5 G (registrirana doza suzbijanje kukuruzne zlatice 10-15 kg/ha), primjenom u redove za vrijeme sjetve posebnim depozitorima. Navedena primjena insekticida smanjuje, ali ne rješava problem u potpunosti prilikom jačeg napada ličinki kukuruzne zlatice na korijen kukuruza. Protekla je sezona zbog vrlo visokih temperatura bila nepovoljna za uzgoj graha, pa smatramo da je to razlog opadanja cvjetova.

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPovrćarstvo pitanje br. 62
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 563
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.