Što se događa s lišćem (žućenje, krupnije i sitnije nekroze, prijevremeno otpadanje) i deblom starijih stabala trešanja i šljiva koje luče smolu? Stabla su stara oko 30-ak godina.
Simptomi na lišću trešnje potječu od gljivičnih bolesti uzročnika kozičavosti (Blumeriella jappii) i šupljikavosti (Stigmina carpophylla), dok na šljivama može biti samo simptoma šupljikavosti, hrđe i/ ili plamenjače. Naime, od početka svibnja do sredine srpnja na svim mjernim mjestima središnjeg dijela naše zemlje zabilježeno je iznadprosječno kišovito i toplo vremensko razdoblje. U takvim uvjetima bilježimo epidemiju različitih skupina uzročnika biljnih bolesti: npr. plamenjača (npr. vinova loza, luk, krastavci, rajčica, krumpir); hrđa (npr. češnjak, pšenica); pjegavosti i prijevremena sušenja lišća (npr. celer, mrkva, koštičavo voće – šupljikavost, kozičavost), krastavosti (jabuka, kruška), pepelnica (vinova loza, jabuka) itd. Kod koštičavog voća tijekom vlažnog (kišovitog) dijela travnja i svibnja potrebno je provoditi mjere suzbijanja paleži cvjetova i rodnih grana (Monilinia), šupljikavosti lišća (Stigmina), kozičavosti lišća trešnje i višnje (Blumeriella), te hrđe i plamenjače lišća šljive (Tranzscelia, Polystigma). Moguće je u tu svrhu koristiti kombinirane fungicide koji dobro suzbijaju sve navedene bolesti: npr. Nativo WG, Signum DF, Luna Experience SC. Tretiranja započeti krajem cvatnje, te provesti barem 1-2 aplikacije mjesečno, vodeći računa o početkom dozrijevanja plodova i propisanoj karenci (navedeni pripravci u koštičavom voću imaju kraće karence). Pojačano lučenje smole na deblu vjerojatno ukazuje na oštećenja koja su na žilnom staničju starija voćna stabala pretrpjela u noći 28.2./1.3. 2018., kad se temperatura spuštala do najnižih vrijednosti -22C. Jače su stradale voćne vrste i sorte koje imaju tamniju boju kore debla (npr. tijekom iznadprosječno toplog siječnja 2018. pri dnevnim temperaturama +15oC započelo je usred zime kolanje biljnih sokova). Da bi se ubuduće spriječile ili umanjile takve negativne posljedice preporučuje se krajem zime obaviti bijeljenje vapnom debla voćaka (vapno + kuhinjska sol + sumporni fungicid + voda).

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Prethodni članakNewsletter 19/2018
Sljedeći članakPoziv na tiskovnu konferenciju Hrvatske voćarske zajednice
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.