Što se događa s lišćem (žućenje, krupnije i sitnije nekroze, prijevremeno otpadanje) i deblom starijih stabala trešanja i šljiva koje luče smolu? Stabla su stara oko 30-ak godina.
Simptomi na lišću trešnje potječu od gljivičnih bolesti uzročnika kozičavosti (Blumeriella jappii) i šupljikavosti (Stigmina carpophylla), dok na šljivama može biti samo simptoma šupljikavosti, hrđe i/ ili plamenjače. Naime, od početka svibnja do sredine srpnja na svim mjernim mjestima središnjeg dijela naše zemlje zabilježeno je iznadprosječno kišovito i toplo vremensko razdoblje. U takvim uvjetima bilježimo epidemiju različitih skupina uzročnika biljnih bolesti: npr. plamenjača (npr. vinova loza, luk, krastavci, rajčica, krumpir); hrđa (npr. češnjak, pšenica); pjegavosti i prijevremena sušenja lišća (npr. celer, mrkva, koštičavo voće – šupljikavost, kozičavost), krastavosti (jabuka, kruška), pepelnica (vinova loza, jabuka) itd. Kod koštičavog voća tijekom vlažnog (kišovitog) dijela travnja i svibnja potrebno je provoditi mjere suzbijanja paleži cvjetova i rodnih grana (Monilinia), šupljikavosti lišća (Stigmina), kozičavosti lišća trešnje i višnje (Blumeriella), te hrđe i plamenjače lišća šljive (Tranzscelia, Polystigma). Moguće je u tu svrhu koristiti kombinirane fungicide koji dobro suzbijaju sve navedene bolesti: npr. Nativo WG, Signum DF, Luna Experience SC. Tretiranja započeti krajem cvatnje, te provesti barem 1-2 aplikacije mjesečno, vodeći računa o početkom dozrijevanja plodova i propisanoj karenci (navedeni pripravci u koštičavom voću imaju kraće karence). Pojačano lučenje smole na deblu vjerojatno ukazuje na oštećenja koja su na žilnom staničju starija voćna stabala pretrpjela u noći 28.2./1.3. 2018., kad se temperatura spuštala do najnižih vrijednosti -22C. Jače su stradale voćne vrste i sorte koje imaju tamniju boju kore debla (npr. tijekom iznadprosječno toplog siječnja 2018. pri dnevnim temperaturama +15oC započelo je usred zime kolanje biljnih sokova). Da bi se ubuduće spriječile ili umanjile takve negativne posljedice preporučuje se krajem zime obaviti bijeljenje vapnom debla voćaka (vapno + kuhinjska sol + sumporni fungicid + voda).

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Prethodni članakNewsletter 19/2018
Sljedeći članakPoziv na tiskovnu konferenciju Hrvatske voćarske zajednice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.