Uzgajamo istarski luk na površini od 2 ha. Do sada nismo imali problema u suzbijanju jednogodišnjih širokolisnih korova koristeći preporučene Goal i Afalon disperziju. Ovu godinu primjenili smo jedan herbicid koji je u potpunosti neučinkovit. Tako smo sada u dilemi koji hebricid koristiti u luku protiv širokolisnih korova?

Razlikujemo uzgoj luka kratkog i dugog dana (zimski i proljetni). Obje se vrste mogu saditi lučicama ili uzgajati izravno iz sjemena. Poizvođači nisu naveli uzgajaju li istarski luk sadnjom lučica ili izravnom sjetvom. Ovisno o ova dva načina uzgoja pristup kod primjene herbicida potpuno različit.

Tržni proizvođači usjeva luka dugog dana (proljetni luk) izravnom sjetvom moraju nakon nicanja usjeva planirati suzbijanje korova višekratnom aplikacijama smanjenih doza ili količina dopuštenih i selektivnih herbicida. Proteklih su godina s hrvatskog tržišta povučeni iz primjene neki selektivni herbicidi (npr. oksifluorfen, bromoksinil, linuron) kojima su uspješno naknadno (post-em) suzbijani dominantni širokolisni korovi u usjevima luka (npr. Chenpodium, Polygonum, Amaranthus, Ambrosia, Galinsoga i dr.).

Selektivnost većine herbicida je značajno manja u usjevima luka uzgajanim iz sjemena, nego pri uzgoju luka iz lučice. Pri uzgoju luka izravno iz sjemena praksa uspješno koristi iskustva višekratne primjene smanjene količine selektivnih herbicida (prilagođeno razvojnom stadiju usjeva), uz smanjeni utrošak škropiva. Prema dominantnim korovima na parcelama luka, a prema propisanim ograničenjima dopuštenih herbicida preporučujemo njihovo redovito i višekratno suzbijanje (pre-em i post-em). U vrijeme razvoja kličnog lista usjeva luka uzgajanog iz sjemena nije dopuštena primjena herbicida.

Neki post-em selektivni herbicidi: Starane 250 za luk iz lučice, širokolisni korovi, doza: 0,5-0,8 l/ha; karenca (K)=70 dana. Lontrel 300, luk iz lučice, širokolisni korovi, 0,3-0,4 l/ha, K=70 dana. Lentagran WP, širokolisni korovi, 3 x 0,5 kg/ ha, K=42 dana. Focus Ultra, uskolisni sjemenski i trajni, 1-4 lit./ha, K=28 dana. Fusilade Forte, uskolisni sjemenski i trajni, 1-1,5 l/ha, K=49 dana. Challenge 600, uskolisni i širokolisni korovi, 2,5 l/ha, K=90 dana. Tomigan 250 EC, neki širokolisni korovi, 0,4-0,5 l/ha (1x), K=80 dana. Širokolisne korove suzbijaju pripravci Starane (ili Tomigan), Lontrel, Lentagran WP i Challenge 600. Međutim, niti jedan po spektru djelotvornosti nije identičan povučenim djelatnim tvarima s tržišta. Niti jedan od navedenih herbicida ne suzbija sve dominantne širokolisne korove, već ih treba primijeniti naizmjenično. Svakako u program suzbijanja širokolisnih korova u luku treba uključiti Lentagran WP i Challenge 600.

Prethodni članakGoji bez roda i s bijelom prevlakom
Sljedeći članakMože li se čovjek zaraziti šaranskim herpes virusom?
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.