Uzgajamo istarski luk na površini od 2 ha. Do sada nismo imali problema u suzbijanju jednogodišnjih širokolisnih korova koristeći Goal i Afalon disperziju, a koji su bili preporučeni na tržištu. Ovu godinu primjenili smo jedan herbicid koji je u potpunosti neučinkovit, pa smo u dilemi koji hebricid koristiti protiv širokolisnih korova?

Razlikujemo uzgoj luka kratkog i dugog dana (zimski i proljetni), od koji se obje vrste mogu saditi lučicama ili uzgajati izravno iz sjemena (proizvođači nisu naveli uzgajaju li istarski luk sadnjom lučica ili izravnom sjetvom, jer je ovisno o ova dva načina uzgoja pristup kod primjene herbicida potpuno različit). Tržni proizvođači usjeva luka dugog dana (proljetni luk) izravnom sjetvom moraju nakon nicanja usjeva planirati suzbijanje korova višekratnom aplikacijama smanjenih doza ili količina dopuštenih i selektivnih herbicida. Proteklih su godina s hrvatskog tržišta povučeni iz primjene neki selektivni herbicidi (npr. oksifluorfen, bromoksinil, linuron) kojima su uspješno naknadno (post-em) suzbijani dominantni širokolisni korovi u usjevima luka (npr. Chenpodium, Polygonum, Amaranthus, Ambrosia, Galinsoga i dr.). Selektivnost većine herbicida je značajno manja u usjevima luka uzgajanim iz sjemena, nego pri uzgoju luka iz lučice. Pri uzgoju luka izravno iz sjemena praksa uspješno koristi iskustva višekratne primjene smanjene količine selektivnih herbicida (prilagođeno razvojnom stadiju usjeva), uz smanjeni utrošak škropiva. Prema dominantnim korovima na parcelama luka, a prema propisanim ograničenjima dopuštenih herbicida preporučujemo njihovo redovito i višekratno suzbijanje (pre-em i post-em). U vrijeme razvoja kličnog lista usjeva luka uzgajanog iz sjemena nije dopuštena primjena herbicida. Neki post-em selektivni herbicidi: Starane 250 za luk iz lučice, širokolisni korovi, doza: 0,5-0,8 l/ha; karenca (K)=70 dana. Lontrel 300, luk iz lučice, širokolisni korovi, 0,3-0,4 l/ha, K=70 dana. Lentagran WP, širokolisni korovi, 3 x 0,5 kg/ ha, K=42 dana. Focus Ultra, uskolisni sjemenski i trajni, 1-4 lit./ha, K=28 dana. Fusilade Forte, uskolisni sjemenski i trajni, 1-1,5 l/ha, K=49 dana. Challenge 600, uskolisni i širokolisni korovi, 2,5 l/ha, K=90 dana. Tomigan 250 EC, neki širokolisni korovi, 0,4-0,5 l/ha (1x), K=80 dana. Širokolisne korove suzbijaju pripravci Starane (ili Tomigan), Lontrel, Lentagran WP i Challenge 600, ali niti jedan po spektru djelotvornosti nije identičan povučenim djelatnim tvarima s tržišta. Niti jedan od navedenih herbicida ne suzbija sve dominantne širokolisne korove, već ih treba primijeniti naizmjenično. Svakako u program suzbijanja širokolisnih korova u luku treba uključiti Lentagran WP i Challenge 600.

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakZaštita bilja pitanje br. 58
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 153
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.