U tržnoj proizvodnji luka u razvijenoj Europi i Sjedinjenim Državama prevladava uzgoj luka izravnom sjetvom. To su omogućili hibridi luka brzog rasta, prilagođeni različitim uvjetima klime i dužine dana. Također i dostupnost selektivnih herbicida kojima je moguće kontrolirati korove tijekom većeg dijela vegetacije.

Uzgoj luka izravnom sjetvom usvojili su i hrvatski proizvođači, ali samo uz sustave navodnjavanja. Ova tehnologija često daje dvostruko veće prinose u odnosu na standardnu proizvodnju iz lučice. Ali, prema podacima Američkog fitopatološkog društva (APS) na luku je sredinom 1990-ih godina opisano 40 različitih uzročnika bolesti. Od toga njih 29 uzrokuju gljivice, 7 potječu od različitih bakterija, a poznate su i 4 virusne bolesti luka. U našoj se zemlji tih godina spominje “samo” 8 bolesti luka. To su plamenjača, plijesan, bijela trulež, hrđa, koncentrična i crna pjegavost, snijet i suha trulež.

Globalnim klimatskim promjenama u poljoprivredi se posljednjih dvadeset godina udvostručuju štete od prirodnih nepogoda, te od prekomjerne pojave uzročnika bolesti i drugih nametnika.

U mjesecu lipnju i srpnju najintenzivniji je rast i razvoj luka dugog dana uzgajanog proljetnom sjetvom ili sadnjom. Stoga su potrebne redovite mjere zaštite usjeva od uzročnika bolesti i štetnika. Svi biljni usjevi u drugoj polovici ovogodišnjeg lipnja bili su izloženi svakodnevno visokim ljetnim temperaturama zraka. Temperature su u hladovini dostizale vrijednosti 30,3-36,1°C. Pritom je prosječna mjesečna temperatura zraka bila veća 3,47°C od višegodišnjih vrijednosti. Tako se tržni uzgoj proljetnog luka redovito navodnjava (naročito pri uzgoju iz sjemena).

zaštita i bolesti luka plamenjača

Zbog takvih smo uvjeta bilježili povoljne meteorološke uvjete za razvoj bolesti lukovičastog povrća, naročito na usjevima koji se navodnjavaju kišenjem ili orošavanjem. Program suzbijanja sve donedavno najvažnijih uzročnika bolesti luka (plamenjača, siva plijesan – trulež vrata glavica luka) registriranim fungicidima na pojedinim poljima i hibridima luka daje zadnjih sezona sve slabije rezultate. Od početka 1990-ih godina stručne službe u razvijenim državama s raširenom tržnom proizvodnjom hibrida luka iz sjemena (npr. Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države) upozoravaju na štete u usjevima od “novijih gljivičnih i bakterijskih uzročnika paleži lišća luka” (npr. Stemphylium) (posebno pri uzgoju hibrida podrijetlom iz španjolskih “slatkih” tipova luka).

Tablica 1. Epidemiološki uvjeti razvoja nekih uzročnika bolesti hibridnog proljetnog luka

Uzročnik bolesti lukaOptimalni meteorološki uvjeti za pojavu i razvoj
  PeronosporaUčestale kiše i rose, dugotrajno vlaženje lišća luka, uz svježe razdoblje s temperaturama zraka < 22°C i visokom vlažnosti (>95 %). Primarne zaraze nastaju tijekom dugačkog skrivenog razdoblja (9-16 dana).
  BotrytisSvako dnevno zadržavanje vlage na biljkama u trajanju >6 sati pri optimalnim temperaturama 12-24°C. Epidemijsko širenje se očekuje nakon dugotrajnih kišnih razdoblja sa vlaženjem biljaka >24 sata i relativnom vlagom >75 %.
  StemphyliumVruće ljetno razdoblje (>25°C) sa puno oborina i zadržavanjem vlage na biljkama >24 sata. Patogen jače naseljava mrtvo tkivo luka prethodno oštećeno drugim uzrocima (npr. Peronospora, Thrips i dr.).

Proteklo vruće lipanjsko razdoblje u 2021. godini uslijedilo je nakon prohladno-kišovitog svibnja. U takvim smo uvjetima prve simptome plamenjače proljetnog luka (Peronospora destructor) pronalazili od prvog tjedna mjeseca lipnja. Poznato je da neki uzročnici bolesti naknadno jače naseljavaju “peronosporom” inficirana polja luka (npr. Alternaria, Stemphylium, Cladosporium).

S klimatskim se promjenama dojavljuju veće štete na proljetnom luku od “Stemphylium paleža lišća”. Bolest se u početku pojavljuje u obliku svjetlo-žutih, vodenastih, lezija koje se izdužuju i često zahvaćaju vrhove lišća. U optimalnim uvjetima lezije (izdužene svijetle pjege) se spajaju i pritom nastaje potpuna palež lišća luka. Ova bolest najčešće napada samo lišće, a pritom se ne prenosi u lukovicu (nema unutrašnje truleži). Uzročnik bolesti je gljivica Stemphylium vesicarium. Osim u luku poznata je štetnost ove bolesti u sub-tropskim područjima uzgoja češnjaka (npr. u Indiji).

Patogen obično napada mrtvo tkivo lišća luka (nekrotične vrhove, lezije uzrokovane plamenjačom, oštećenja od herbicida i štetnika – tripsa). Starije lišće je osjetljivije na zarazu, ali mlado lišće oštećeno od “resičara” (Thrips tabaci) također postaje podložnije infekcijama. Bolest se epidemijski širi u vrućim i vlažnim meteorološkim uvjetima (naročito nakon kišnih razdoblja > 24 sata). Ljetne temperature (> 25°C) i dugotrajne rose u trajanju 12-16 sati omogućuju formiranje brojnih pjega u svega 1-4 dana nakon infekcije (uz 5-dnevne cikluse formiranja infektivnih konidija), pa od prve pojave vršnih simptoma do potpunog sušenja lišća luka prolazi relativno kratko razdoblje. Bolest se u prirodi održava na zaostalim zaraženim biljnim organima, ali se prenosi i sjemenom.

Tablica 2. Neka organska kombinirana sredstvima za zaštitu bilja (fungicidi) dopuštena u našoj zemlji pri suzbijanju „novije“ bolesti u usjevima luka (Stemphylium)

PripravakUzročnik bolestiPrimjenaKarenca
Score 250 ECpjegavost i hrđa0,5 lit./ha (4x)K=14 dana
Signum DFsiva plijesan1,5 kg/ha (2x)K=21 dan
Ortiva Top SCpjegavost i hrđa1,0 lit./ha (1x)K=21 dan
Luna Experience SCpjegavost i hrđa0,6-1 lit./ha (1x)K=7 dana
Custodia SChrđa, purpurna pjegavost0,5-1 lit./ha (2x)K=21 dan

“Slatki” hibridi luka dugog dana španjolskog podrijetla osjetljiviji su na ovog uzročnika bolesti. Zato ih stručne službe ne preporučuju koristiti u područjima gdje se razvija “Stemphylium palež”.

Mjere zaštite

Uz prošireni plodored (luk na istu površinu tek nakon 4-5 godina), izbor otpornijih hibrida, uravnoteženu gnojidbu (ne previše dušika), pravovremeno suzbijanje “resičara” ili tripsa i preventivna primjena fungicida predstavlja osnovne mjere zaštite koje preporučujemo pri uzgoju proljetnih hibrida luka iz sjemena.

U nekim zemljama se radi zaštite od ove gljivične bolesti vrlo uspješno koriste iprodion i klortalonil. Međutim, u našoj zemlji prednost dajemo fungicidima registriranim radi suzbijanja pjegavosti i hrđe (vidi Tablicu 2.). Duhanov trips (Thrips tabaci) se na području naše zemlje smatra važnijim štetnikom ratarskih kultura iz skupine resičara, a često ga nalazimo u usjevima luka, poriluka i kupusa.

Duhanov trips je polifagni nametnik jer napada više od 150 vrsta biljaka. Odrasli kukci su veličine svega 0,8-1 mm, slamnato-žute do smeđe boje. Prezime odrasli oblici u zemlji, na biljnim ostacima. U rano proljeće kad srednje dnevne temperature porastu na vrijednosti 10-12°C započinje aktivnost ženki. Leglicom zarežu mlado lišće osjetljivih biljaka i polažu oko 100 jaja. Nakon 5-10 dana izlegnu se ličinke koje se narednih 10-20 dana aktivno hrane sisanjem biljnih sokova (iz najmlađeg biljnog tkiva). Najčešće sišu biljne sokove uz lisne žile. Na taj način nastaju brojne, sitne, bjeličaste točkice koje se ubrzo međusobno spajaju, pa veći dijelovi lista pobijele.

Razvoju tripsa naročito pogoduju sunčani, vrući i suhi dani, kad se brzim množenjem izmjenjuju brojna pokoljenja. Štetnost od tripsa je zabilježena naročito tijekom vrlo vrućih i ljetnih mjeseci bez kiša. Pri kemijskom suzbijanju duhanovog tripsa u luku je vrlo važno na vrijeme uočiti njihovu prisutnost u usjevu. Zato je biljke potrebno redovito pregledavati tijekom vrućih ljetnih dana.

Tripse privlače plave i žute ljepljive ploče. Pored kemijskih pripravaka navedenih u Tablici 3. iz skupine naturalita (spinosad) i neki drugi insekticidi iz skupina sintetski piretroidi (uz brojna ograničenja), te biljni insekticidi (npr. azadiraktin iz tropskog neem drveta: NeemAzalTS) (ekološki uzgoj) umanjuju brojnost tripsa ili resičara primjenom sukladno njihovom dopuštenju i ograničenjima.

Tablica 3. Neki insekticidi dopušteni u našoj zemlji pri suzbijanju štetnika u usjevima luka

PripravakUzročnik bolestiPrimjenaKarenca
Laserduhanov trips0,12-0,2 lit./ha (4x)K=7 dana
Fastac 10 SCzelena uš, sovice0,15 lit./ha (2x)K=7 dana
Karate Zeonduhanov trips 0,16 lit./ha (2x)K=14 dana
Decis 2,5 ECtrips0,3-0,5 lit./ha (3x)K=7 dana
Cythrin Maxtrips0,1 lit./ha (2x)K=3 dana
Force – Ggrčice hrušta7-10 kg/ha (1x)OVP

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRikula – posijte biljku skromnih zahtjeva
Sljedeći članakTinktura od gospine trave
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.