Gospina trava (Hypericum perforatum L.) ili kantarion višegodišnja je vrsta čija je ljekovitost poznata od davnina. Na našem području raste gotovo svuda; u hrastovim i borovim šumama, na proplancima, livadama i pašnjacima. Najpoznatiji pripravak od gospine trave je tzv. kantarionovo ulje koje ima višestruku upotrebu u narodnoj medicini. Kao ljekoviti pripravci koriste se i tinktura od gospine trave te čaj od gospine trave.

kantarionovo ulje i tinktura od gospine trave
Kantarionovo ulje

Gospina trava sadrži više aktivnih tvari. Najvažniji je hipericinski kompleks koji obuhvaća hipericin, pseudohipericin, izohipericin i protohipericin te flavonoidi koji uključuju hiperozide, kvercitin, rutin i biflavone. Osim njih sadrži i hiperforin, tanine, eterično ulje i procijanidine.

Gospina trava se kao antiseptik koristi za liječenje rana i opekotina, a odavno je poznato njeno sedativno i diuretičko djelovanje pri liječenju neuroloških bolesti, hemoralgije, proljeva, oboljenja urinarnog trakta, kao i u liječenju gastritisa i čira na želudcu te njeno antibakterijsko i antivirusno djelovanje. Upotreba suhog ekstrakta kao sredstvo u borbi protiv depresije, strahova i poremećaja raspoloženja učinila je ovu biljku jednom od najtraženijih i najistraživanijih ljekovitih biljnih vrsta. Gospina trava cvate tijekom ljeta, od svibnja do rujna, ali najviše u srpnju. Bere se gornji dio biljke dok je u cvatu.

Najpoznatiji pripravak od gospine trave je tzv. kantarionovo ulje koje ima višestruku upotrebu u narodnoj medicini. Koristi se protiv posjekotina, opekotina, hemoroida, za zarašćivanje rana, kao antiseptik, protiv bolova jetre i želuca itd.

Priprema kantarionovog ulja: u staklenu bocu staviti jedan dio svježeg cvijeta gospine trave i tri dijela maslinova ulja ili neko drugo kvalitetno ulje. Bocu zatvoriti i držati na suncu 40 dana. Kroz to je vrijeme potrebno svakodnevno promućkati bocu. Nakon 40 dana ulje se procijedi i čuva na tamnom mjestu u staklenoj boci.

Čaj od gospine trave: jednu čajnu žličicu osušenog lista i cvijeta gospine trave preliti s 250 ml kipuće vode. Nakon pet minuta procijediti, po želji zasladiti medom i piti toplo – ujutro prije doručka i navečer prije spavanja. Čaj do gospine trave pije se kod upale maternice, grčeva u crijevima, glavobolje i katara pluća.

Tinktura od gospine trave: postupak je isti kao i kod macerata (ulja) samo što se umjesto ulja stavlja domaća jaka rakija (ili votka) ili 70 % alkohol, procijedi i koristi 3 x dnevno po 30 – 40 kapi razrijeđeno u malo vode / čaja.

Oralno uzimanje tinkture kod depresije može biti bez pauze dugotrajno i višemjesečno, bez štetnih posljedica. Tinktura od gospine trave služi i za tretiranje modrica, uganuća, gihta i ogrebotina.

Važno je ne koristiti zajedno antidepresive i pripravke gospine trave!

U ČLANCIMA ISPOD PRONAĐITE RECEPTE ZA PRIPREMU JOŠ RAZNIH TINKTURA I ČAJEVA:

Tinktura od gospine trave

Kako se priprema tinktura pasiflore?

Čaj i tinktura od divizme

Tinktura od artičoke i čaj od artičoke – za bolju probavu

Tinktura od bosiljka – pomaže kod uboda insekata

Tinktura od češnjaka

Čaj od peršina – kako ga pripremiti?

Čaj od kukuruzne svile

Čaj od trputca – biljke bakteriostatskog djelovanja

Tinktura od koprive protiv opadanja kose

Čaj i sirup od bazge – delicija i lijek

Tinktura od kadulje

Tinktura od majčine dušice za borbu protiv parazita

Čaj od planinskog vriska za prehladu i kašalj

AUTORI:

izv. prof. dr. sc Klaudija Carović-Stanko

dr. sc. Monika Vidak

Zavod za sjemenarstvo, Agronomski fakultet u Zagrebu, Znanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZaštita luka od bolesti tijekom ljeta
Sljedeći članakKako se priprema tinktura pasiflore?
Avatar
Rođena je 01.05.1985. u Zaboku. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu 2013. godine gdje je i zaposlena od 2015. godine u sklopu projekta „Genetska osnova količine bioaktivnih hranivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha”. Rođena je 01.05.1985. u Zaboku. Osnovnu školu završava u Velikom Trgovišću, a Opću gimnaziju A.G. Matoš u Zaboku. Preddiplomski studij Biljne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2010. godine završnim radom „Odnos sadržaja klorofila u listu i prinosa zrna u sintetičkoj populaciji kukuruza“, čime stječe akademsku titulu prvostupnika inženjera biljnih znanosti. Diplomski studij Biljne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2013. godine diplomskim radom „Utjecaj prihrane dušikom na prinos ozimog graška u smjesi s pšenicom“ te stječe akademsku titulu magistra inženjera biljnih znanosti. Tijekom studiranja je bila dobitnica dvije Dekanove nagrade: „Agronomska svojstva novih genotipova ozime grahorice u smjesi s pšenicom“, ak. god. 2008/2009 te „Utjecaj folijarne gnojidbe na prinos herbe i eteričnog ulja kod pet različitih kultivara bosiljka (Ocimum Basilicum L.)“, ak. god. 2010/2011. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je zaposlena od 2015. godine kao stručni suradnik, a od 2017. kao asistent u sklopu projekta HRZZ „Genetska osnova količine bioaktivnih hranivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha”, odnosno „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“. 2015. godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti.