Za gospinu trava (Hypericum perforatum L.) poznato je preko 30 narodnih naziva, a kako je u narodu postojalo vjerovanje da je najljekovitija ako se bere na blagdan Svetog Ivana, 24. lipnja, neki od njih su i trava svetog Ivana ( engl. St. John ̕s Wort), krv svetog Ivana, ivanovo zelje ili ivanova trava. Ostala češća imena su pljuskavica, kantarion, bogorodičina trava, žutenica, šentjanževka (slov.) itd. Biljci su se od davnina pripisivala magična i mistična svojstva.

Vjerovalo se da tjera duhove i vještice te štiti od udara munja i gromova. Od njenih vršnih dijelova pleli su se vijenci i nosili pri plesu oko ivanjskih krijesova, stoci se na Ivanje uz hranu davala grančica rascvale gospine trave između dva komada kruha da bi ih se zaštitilo od bolesti. Vjerovalo se da nerotkinje na taj dan trebaju biljku brati gole pa će ubrzo začeti, a djevojke koje pod jastuk stave grančicu biljke da će sanjati budućeg mladoženju. Danas je gospina trava jedna od najbolje istraženih biljaka pa se u skladu s tim i koristi. Vrlo je raširena biljna vrsta koja raste po poljima, livadama, pašnjacima, rubovima šuma i planinskim proplancima kontinentalne hrvatske pa sve do jadranskih otoka.

Zeljasta je trajnica koja u zemlji ima snažno razvijen podanak iz kojeg izbijaju čvrste, 50-80cm visoke, uspravne stabljike. One su u gornjem dijelu jako razgranjene, a u donjem odrvenjele i crvenkaste boje. Listovi su svijetlozelene boje, jajasti ili eliptični, 1,5-3cm dugi i oko 5mm široki, skoro sjedeći i smješteni na stabljici nasuprotno. Zlatnožuti cvjetovi s pet latica i lapova razvijaju se u gornjem dijelu stabljike čineći rahle štitaste cvatove. Cvjetovi imaju velik broj prašnika iznad kojih se izdiže tučak tamnocrvene boje. Biljka se bere kad je u punom cvatu, od kraja lipnja do kolovoza. Reže se vršni dio cvatuće biljke dužine 25-30cm i suši u snopićima ili rasprostrt u tankom sloju na zračnom mjestu, zaklonjenom od direktnog sunčevog svjetla.

Osušen treba zadržati zelenu boju listova i žutu boju cvjetova. Nakon sušenja se usitnjava i čuva u kartonskim kutijama ili troslojnim papirnatim vrećama, na suhom i tamnom mjestu. Kako u prirodi ima ima sličnih biljaka koje nisu ljekovite pri branju je potrebno obratiti pozornost na nekoliko važnih obilježja po kojima se gospina trava može lako prepoznati: Gospina trava ima izrazito dvobridastu stabljiku za razliku od većine ostalih sličnih biljaka koje imaju četverobridastu ili okruglu stabljiku. Listovi po sebi imaju karakteristične uljne žlijezde koje izgledaju kao prozirne točkice. Posebno su uočljive ako se list okrene prema svjetlu. One daju dojam da je list izbušen ili perforiran pa otuda i latinski naziv perforatum.

Na rubovima listova ima crnih žlijezda , koje se nalaze i na cvjetnim stapkama, lapovima čaške i rubovima latica. Pupovi i cvjetovi protrljani među prstima ostavljaju krvavo crvenu boju koja potječe od biljnog pigmenta hipericina. Uz hipericin u biljci se nalazi još čitav niz ljekovitih tvari: flavonoidi (hiperozid, rutin, kvercetin, izokvercetin), bioflavoni, trjeslovine, fenolkarbonske kiseline, steroli, eterično ulje itd. Najviše aktivnih tvari sadržano je u cvjetovima. Pripravci gospine trave piju se kod različitih ženskih tegoba: za uklanjanje simptoma PMS-a i menopauze, kod menstrualnih grčeva i poremećaja menstrualnog ciklusa, upale jajnika i maternice, glavobolje. Preporučuju se i kod upale želučane sluznice, probavnih tegoba, problema s jetrom i žuči, tegoba dišnih organa te mokrenja u krevet djece i starijih osoba.

PRIPRAVLJANJE ČAJA

1-2 čajne žlice (oko 15g) suhe, usitnjene biljke preliti s 2,5dl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon 10min. Piju se 2šalice čaja dnevno.

TINKTURA GOSPINE TRAVE

40g suhih cvjetova preliti s dva decilitra 70%-tnog alkohola i ostaviti močiti 14dana (ne na suncu), a nakon toga procijediti u tamnu bocu. Dva puta dnevno uzimati po 20-30 kapi ukapanih u malo vode. Izvana se tinktura koristiti za masažu kod rematskih bolova i bolova u mišićima.

ČAJ ZA SMIRENJE I BOLJE SPAVANJE

30g gospine trave, 30g listova matičnjaka, 20g listova paprene metvice, 10g cvjetova lavande, 10g šišarki hmelja (umjesto šišarki hmelja može se koristiti korijen valerijane). Čajnu žlicu biljne mješavine preliti s 2,5dl vrele vode, poklopiti. Procijediti nakon 10min. Piti 2šalice čaja tijekom dana, zaslađenog medom.

VINO S GOSPINOM TRAVOM

Sastojci: jedna žlica suhih ili dvije žlice svježih, usitnjenih cvjetova i listova gospine trave, 2dl vode, 2dl vina, meda po ukusu (1-2žlice). Gospinu travu, vodu i vino zagrijati do vrenja, dodati med i lagano kuhati 3-5 minuta. Procijediti i piti tijekom dana u gutljajima. U novije vrijeme kliničkim je istraživanjima potvrđen pozitivan utjecaj ove biljke kod lakih i srednje teških depresija. Tužno raspoloženje, tjeskoba, bezvoljnost, osjećaj bezvrjednosti i besmislenosti života, bezrazložna krivnja i poremećaj sna samo su neki od simptoma depresije, bolesti koja zahvaća sve više ljudi.

Gospina trava je biljni lijek kod slabije i srednje izraženih depresivnih stanja koji se već više od dva tisućljeća koristi za poboljšanje raspoloženja, otklanjanje živčane napetosti i nesanice. Antidepresivno djelovanje nastupa polagano, pa treba piti 1-2šalice čaja kroz 4-6 tjedana. Posebno se preporuča u zimskim mjesecima. U visokorazvijenim europskim zemljama sve se više protiv depresije koriste standardizirani gotovi pripravci s ekstraktom gospine trave. Npr. u Njemačkoj se oni ubrajaju među najviše propisivane antidepresive. Važno je napomenuti da se ne smiju koristiti zajedno s nekim drugim antidepresivima i da se pri njihovoj uporabi uvijek treba savjetovati sa stručnom osobom.

Gospina trava može djelovati na koncentraciju drugih ljekova u krvi čovjeka. Zato jer djeluje na jače stvaranje nekih enzima koji služe za metabolizam tih ljekova. Poznate su interakcije s lijekovima za snižavanje kolesterola (statini), protiv epilepsije, za kontracepciju i cijelog niza drugih klasa lijekova. Stoga se pri uporabi pripravaka uvijek treba savjetovati sa stručnom osobom. Korištenje gospine trave ne preporuča se za vrijeme trudnoće i dojenja.

ULJE GOSPINE TRAVE

Ulje gospine trave je tradicionalni pripravak koji se može nabaviti u ljekarnama. Tijekom lipnja i srpnja često se pripravlja i u domaćinstvima. Svježim listovima, cvjetovima i pupovima gospine trave (poželjno je da pupova bude što više) rahlo se napuni boca sa širokim grlom i sve prelije maslinovim uljem (umjesto maslinovog može se koristiti i neko drugo biljno ulje). Boca se zatvori i stavi na sunce ili u toplu prostoriju kroz 6-7 tj. i svaki dan promiješa ili protrese. Ulje kroz to vrijeme poprima lijepu crvenu boju. Procijedi se kroz višestruku gazu i spremi u tamne boce na hladno mjesto.

Najbolje ga je potrošiti u roku godine dana. Koristi se za mazanje nakon pretjeranog izlaganja suncu, za brže zacjeljivanje rana i opekotina, kod hemoroida, za spriječavanje dekubitusa. Također tamponiranje sluznice genitalnih organa, masažu kod reume, gihta, artritisa, išijasa, grčeva mišića, uganuća i krvnih podljeva. Može se uzimati i iznutra, 10-15 kapi u pola žlice vode. Kod bolova u trbuhu, upale želuca i crijeva, nekontroliranog mokrenja u krevet, prekomjerne sluzi u plućima itd.

Napomena: Osobama koje koriste ulje gospine trave ne preporuča se dugotrajni boravak na suncu ili odlazak u solarije jer zbog hipericina može doći do preosjetljivosti na svjetlost (fotosenzibilizacije). Ona se očituje upalom kože, natečenošću usnica i pojavom pigmentacijskih mrlja. To se više odnosi na nanošenje ulja na kožu nego na oralno korištenje.
Prethodni članakBiljka drača i njezina ljekovitost
Sljedeći članakObavijest o pojavi druge generacije gusjenica šimširovog moljca
Marija Kranjčević, dipl. ing. biologije
Stalna je suradnica Gospodarskog lista od 1991. godine. Zaposlena je u poduzeću Ekoherbalia d.o.o. u Zagrebu, na rukovodećim poslovima u proizvodnji ljekovitih pripravaka na bazi bilja. Rođena je 18.10.1958. godine u Pakracu. Nakon završene Gimnazije u Daruvaru 1977. godine upisuje se na Prirodoslovno matematički fakultet u Zagrebu, studij Biologije. Diplomirala je 1981. godine i 20 mjeseci radila na Zoologijskom zavodu PMF-a kao asistent pripravnik. 1985. godine zaposlila se u Prirodoslovnom društvu „Ljekovita biljka“ i od tada se počinje intenzivnije baviti ljekovitim biljem. Stalna je suradnica Gospodarskog lista od 1991. godine. Zaposlena je u poduzeću Ekoherbalia d.o.o. u Zagrebu na rukovodećim poslovima u proizvodnji ljekovitih pripravaka na bazi bilja.