Peršin (Petroselinum crispum L.) je dvogodišnja zeljasta biljka. Rijetko se javlja kao samonikla biljka, a uzgaja se kao povrće i začin. Upotrebljivi dijelovi biljke su korijen, biljka u cvatu, sjeme i listovi. Osim kao začin, pripravlja se i ljekoviti čaj od peršina.

Sadrži eterično ulje, vitamine C, E, A, K, B6 i B12, beta karoten, flavonoide i klorofil te razne minerale. Ima protuupalna, antimikrobna, antioksidativna, diuretička, hipoglikemijska i druga svojstva. Korijen i sjeme su dobar diuretik, sjeme još pomaže kod upale zglobova, artritisa, a listovi poboljšavaju apetit i probavu. Čajni i vodeni pripravci pomažu kod reguliranja visokog krvnog tlaka, problema s mokraćnim sustavom, šećerne bolesti, upale bubrega, bubrežnih kamenaca. Pospješuje rad bubrega i jetre te povoljno djeluje na cirkulaciju krvi.

Peršin se ne preporuča trudnicama kao ni dojiljama jer zaustavlja stvaranje mlijeka.

Čaj od peršina: 2 žlice peršina preliti s 250 ml vrele vode; ostaviti da odstoji 10 do 15 minuta te procijediti.

U ČLANCIMA ISPOD PRONAĐITE RECEPTE ZA PRIPREMU JOŠ RAZNIH TINKTURA I ČAJEVA:

Tinktura od gospine trave

Kako se priprema tinktura pasiflore?

Čaj i tinktura od divizme

Tinktura od artičoke i čaj od artičoke – za bolju probavu

Tinktura od bosiljka – pomaže kod uboda insekata

Tinktura od češnjaka

Čaj od peršina – kako ga pripremiti?

Čaj od kukuruzne svile

Čaj od trputca – biljke bakteriostatskog djelovanja

Tinktura od koprive protiv opadanja kose

Čaj i sirup od bazge – delicija i lijek

Tinktura od kadulje

Tinktura od majčine dušice za borbu protiv parazita

Čaj od planinskog vriska za prehladu i kašalj

AUTORI:

izv. prof. dr. sc Klaudija Carović-Stanko

dr. sc. Monika Vidak

Zavod za sjemenarstvo, Agronomski fakultet u ZagrebuZnanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja

Prethodni članakTinktura od češnjaka
Sljedeći članakČaj od kukuruzne svile
Monika Vidak, mag.ing.agr.
Rođena je 01.05.1985. u Zaboku. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu 2013. godine gdje je i zaposlena od 2015. godine u sklopu projekta „Genetska osnova količine bioaktivnih hranivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha”. Rođena je 01.05.1985. u Zaboku. Osnovnu školu završava u Velikom Trgovišću, a Opću gimnaziju A.G. Matoš u Zaboku. Preddiplomski studij Biljne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2010. godine završnim radom „Odnos sadržaja klorofila u listu i prinosa zrna u sintetičkoj populaciji kukuruza“, čime stječe akademsku titulu prvostupnika inženjera biljnih znanosti. Diplomski studij Biljne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2013. godine diplomskim radom „Utjecaj prihrane dušikom na prinos ozimog graška u smjesi s pšenicom“ te stječe akademsku titulu magistra inženjera biljnih znanosti. Tijekom studiranja je bila dobitnica dvije Dekanove nagrade: „Agronomska svojstva novih genotipova ozime grahorice u smjesi s pšenicom“, ak. god. 2008/2009 te „Utjecaj folijarne gnojidbe na prinos herbe i eteričnog ulja kod pet različitih kultivara bosiljka (Ocimum Basilicum L.)“, ak. god. 2010/2011. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je zaposlena od 2015. godine kao stručni suradnik, a od 2017. kao asistent u sklopu projekta HRZZ „Genetska osnova količine bioaktivnih hranivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha”, odnosno „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“. 2015. godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti.