Bazga (Sambucus nigra L.) raste na rubovima šuma i osunčanim šumskim krčevinama, na zapuštenim mjestima te u blizini naselja. Kao ljekoviti pripravci od bazge pripremaju se sirup od bazge i čaj od bazge.

Iz cvjetova bazge se razvijaju sočne bobe, u početku su zelene, zatim crveno-smeđe i na kraju sjajnocrne. Pohani cvjetovi su izvrsna delicija, a bobe se koriste za  pripremu preljeva za pečenja. Sve je veći interes za ovu samoniklu biljnu vrstu, zbog jednostavnog uzgoja te velike dostupnosti i bogatstva bioaktivnim spojevima. Svi dijelovi biljke, a pogotovo cvjetovi i plodovi, bogati su lipidima, šećerima, organskim i fenolnim kiselinama, alkaloidima, karotenoidima, terpenoidima, flavonoidima, prije svega antocijan u plodovima. Zahvaljujući antioksidativnim, antikancerogenim, imunostimulirajućim, antialergijskim, antivirusnim i antibakterijskim svojstvima bazga se ubraja među najstarije narodne ljekovite biljke, ali se koristi i u prehrambene svrhe.

Čaj od listova i mladica bazge koristi se za pospješivanje izlučivanja mokraće i nakupljene tekućine u tijelu. Također i kod dijabetesa kao i za čišćenje i poboljšanje krvi. Čaj od cvjetova bazge koristi se u liječenju prehlade, bronhitisa, kašlja, gripe, hripavca, početne upale pluća, ospica, šarlaha, teškog disanja i astme. Koristi se i kod početne tuberkuloze i kod svih reumatičnih bolesti. Kora se koristi za pripremanje čaja kojim se odstranjuju poteškoće kod mokrenja. Koristi se i kod bolesti bubrega, mjehura i jetre, pomaže kod edema i pospješuje probavu.

Sok od boba koristi se za liječenje neuralgije ličnog živca. Koristi se za jačanje, za blago reguliranje stolice, čišćenje krvi, umirenje trbušnih grčeva i crijevnih kolika, za poboljšanje apetita i poboljšanje cirkulacije krvi. Nezrele bobice su blago otrovne, a potpuno zrele mogu izazvati mučninu i proljev. Te bobice bi trebalo konzumirati samo kada se termički obrade.

Čaj od bazge: 2 žlice cvjetova bazge se prelije s 250 ml kipuće vode; ostavi 10 minuta, procijedi te pije u gutljajima tijekom dana.

Sirup od bazge: 1 kg opranih bazginih bobica preliti s 3,5 litre hladne vode; kuhati dok se bobice ne skuhaju. Zgnječiti bobice te ih protisnuti kroz gazu ili kroz gusto cjedilo. Dodati meda prema potrebi te dok je još toplo naliti u vruće boce i začepiti.

U ČLANCIMA ISPOD PRONAĐITE RECEPTE ZA PRIPREMU JOŠ RAZNIH TINKTURA I ČAJEVA:

Tinktura od gospine trave

Kako se priprema tinktura pasiflore?

Čaj i tinktura od divizme

Tinktura od artičoke i čaj od artičoke – za bolju probavu

Tinktura od bosiljka – pomaže kod uboda insekata

Tinktura od češnjaka

Čaj od peršina – kako ga pripremiti?

Čaj od kukuruzne svile

Čaj od trputca – biljke bakteriostatskog djelovanja

Tinktura od koprive protiv opadanja kose

Tinktura od kadulje

Tinktura od majčine dušice za borbu protiv parazita

Čaj od planinskog vriska za prehladu i kašalj

AUTORI:

izv. prof. dr. sc Klaudija Carović-Stanko

dr. sc. Monika Vidak

Zavod za sjemenarstvo, Agronomski fakultet u ZagrebuZnanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja

Prethodni članakČaj od trputca – biljke bakteriostatskog djelovanja
Sljedeći članakTinktura od kadulje
Monika Vidak, mag.ing.agr.
Rođena je 01.05.1985. u Zaboku. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu 2013. godine gdje je i zaposlena od 2015. godine u sklopu projekta „Genetska osnova količine bioaktivnih hranivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha”. Rođena je 01.05.1985. u Zaboku. Osnovnu školu završava u Velikom Trgovišću, a Opću gimnaziju A.G. Matoš u Zaboku. Preddiplomski studij Biljne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2010. godine završnim radom „Odnos sadržaja klorofila u listu i prinosa zrna u sintetičkoj populaciji kukuruza“, čime stječe akademsku titulu prvostupnika inženjera biljnih znanosti. Diplomski studij Biljne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2013. godine diplomskim radom „Utjecaj prihrane dušikom na prinos ozimog graška u smjesi s pšenicom“ te stječe akademsku titulu magistra inženjera biljnih znanosti. Tijekom studiranja je bila dobitnica dvije Dekanove nagrade: „Agronomska svojstva novih genotipova ozime grahorice u smjesi s pšenicom“, ak. god. 2008/2009 te „Utjecaj folijarne gnojidbe na prinos herbe i eteričnog ulja kod pet različitih kultivara bosiljka (Ocimum Basilicum L.)“, ak. god. 2010/2011. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je zaposlena od 2015. godine kao stručni suradnik, a od 2017. kao asistent u sklopu projekta HRZZ „Genetska osnova količine bioaktivnih hranivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha”, odnosno „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“. 2015. godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti.