Bazga (Sambucus nigra L.) raste na rubovima šuma i osunčanim šumskim krčevinama, na zapuštenim mjestima te u blizini naselja. Kao ljekoviti pripravci od bazge pripremaju se sirup od bazge i čaj od bazge.

Iz cvjetova bazge se razvijaju sočne bobe, u početku su zelene, zatim crveno-smeđe i na kraju sjajnocrne. Pohani cvjetovi su izvrsna delicija, a bobe se koriste za  pripremu preljeva za pečenja. Sve je veći interes za ovu samoniklu biljnu vrstu, zbog jednostavnog uzgoja te velike dostupnosti i bogatstva bioaktivnim spojevima. Svi dijelovi biljke, a pogotovo cvjetovi i plodovi, bogati su lipidima, šećerima, organskim i fenolnim kiselinama, alkaloidima, karotenoidima, terpenoidima, flavonoidima, prije svega antocijan u plodovima. Zahvaljujući antioksidativnim, antikancerogenim, imunostimulirajućim, antialergijskim, antivirusnim i antibakterijskim svojstvima bazga se ubraja među najstarije narodne ljekovite biljke, ali se koristi i u prehrambene svrhe.

Čaj od listova i mladica bazge koristi se za pospješivanje izlučivanja mokraće i nakupljene tekućine u tijelu. Također i kod dijabetesa kao i za čišćenje i poboljšanje krvi. Čaj od cvjetova bazge koristi se u liječenju prehlade, bronhitisa, kašlja, gripe, hripavca, početne upale pluća, ospica, šarlaha, teškog disanja i astme. Koristi se i kod početne tuberkuloze i kod svih reumatičnih bolesti. Kora se koristi za pripremanje čaja kojim se odstranjuju poteškoće kod mokrenja. Koristi se i kod bolesti bubrega, mjehura i jetre, pomaže kod edema i pospješuje probavu.

Sok od boba koristi se za liječenje neuralgije ličnog živca. Koristi se za jačanje, za blago reguliranje stolice, čišćenje krvi, umirenje trbušnih grčeva i crijevnih kolika, za poboljšanje apetita i poboljšanje cirkulacije krvi. Nezrele bobice su blago otrovne, a potpuno zrele mogu izazvati mučninu i proljev. Te bobice bi trebalo konzumirati samo kada se termički obrade.

Čaj od bazge: 2 žlice cvjetova bazge se prelije s 250 ml kipuće vode; ostavi 10 minuta, procijedi te pije u gutljajima tijekom dana.

Sirup od bazge: 1 kg opranih bazginih bobica preliti s 3,5 litre hladne vode; kuhati dok se bobice ne skuhaju. Zgnječiti bobice te ih protisnuti kroz gazu ili kroz gusto cjedilo. Dodati meda prema potrebi te dok je još toplo naliti u vruće boce i začepiti.

U ČLANCIMA ISPOD PRONAĐITE RECEPTE ZA PRIPREMU JOŠ RAZNIH TINKTURA I ČAJEVA:

Tinktura od gospine trave

Kako se priprema tinktura pasiflore?

Čaj i tinktura od divizme

Tinktura od artičoke i čaj od artičoke – za bolju probavu

Tinktura od bosiljka – pomaže kod uboda insekata

Tinktura od češnjaka

Čaj od peršina – kako ga pripremiti?

Čaj od kukuruzne svile

Čaj od trputca – biljke bakteriostatskog djelovanja

Tinktura od koprive protiv opadanja kose

Tinktura od kadulje

Tinktura od majčine dušice za borbu protiv parazita

Čaj od planinskog vriska za prehladu i kašalj

AUTORI:

izv. prof. dr. sc Klaudija Carović-Stanko

dr. sc. Monika Vidak

Zavod za sjemenarstvo, Agronomski fakultet u ZagrebuZnanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTinktura od koprive protiv opadanja kose
Sljedeći članakTinktura od kadulje
Avatar
Rođena je 01.05.1985. u Zaboku. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu 2013. godine gdje je i zaposlena od 2015. godine u sklopu projekta „Genetska osnova količine bioaktivnih hranivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha”. Rođena je 01.05.1985. u Zaboku. Osnovnu školu završava u Velikom Trgovišću, a Opću gimnaziju A.G. Matoš u Zaboku. Preddiplomski studij Biljne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2010. godine završnim radom „Odnos sadržaja klorofila u listu i prinosa zrna u sintetičkoj populaciji kukuruza“, čime stječe akademsku titulu prvostupnika inženjera biljnih znanosti. Diplomski studij Biljne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2013. godine diplomskim radom „Utjecaj prihrane dušikom na prinos ozimog graška u smjesi s pšenicom“ te stječe akademsku titulu magistra inženjera biljnih znanosti. Tijekom studiranja je bila dobitnica dvije Dekanove nagrade: „Agronomska svojstva novih genotipova ozime grahorice u smjesi s pšenicom“, ak. god. 2008/2009 te „Utjecaj folijarne gnojidbe na prinos herbe i eteričnog ulja kod pet različitih kultivara bosiljka (Ocimum Basilicum L.)“, ak. god. 2010/2011. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je zaposlena od 2015. godine kao stručni suradnik, a od 2017. kao asistent u sklopu projekta HRZZ „Genetska osnova količine bioaktivnih hranivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha”, odnosno „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“. 2015. godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti.